Županijski sud u Zagrebu proglasio je nezakonitima štrajkove u Zagrebačkom holdingu i ZET-u. Sud kod ZET-a nije prihvatio argument o produženoj primjeni Kolektivnog ugovora i socijalnom miru. Nezakonitost je utvrdio zbog toga što prije štrajka nisu bili utvrđeni nužni poslovi.
Rok za žalbu na današnju odluku je 15 dana, a Vrhovni sud o žalbi mora odlučiti u roku od pet dana od dostave prvostupanjske presude.
Presudu je objavila sutkinja Lidija Bošnjaković. Za razliku od slučaja Zagrebačkog holdinga, sud je utvrdio da u ZET-u nema produžene primjene kolektivnog ugovora jer o tome nije postignut sporazum poslodavca i sindikata.
Kolektivni ugovor istekao je istekom roka na koji je bio sklopljen, pa sud nije prihvatio argument da je i dalje na snazi ugovorena zabrana štrajka. Sud je utvrdio i da se odredba o zabrani štrajka iz isteklog kolektivnog ugovora odnosila na slučaj njegova otkaza, a ne na istek ugovora.
Sud je štrajk u ZET-u ipak proglasio nezakonitim jer prije njegova početka nisu bili utvrđeni nužni poslovi koji se moraju obavljati tijekom štrajka. Obrazloženje je u tom dijelu, navela je sutkinja, jednako onome u postupku protiv sindikata u Zagrebačkom holdingu. Sud je pritom naglasio da taj razlog za zabranu štrajka nije trajan. Nakon što postupak utvrđivanja nužnih poslova bude završen, bilo sporazumom stranaka bilo arbitražnom odlukom, taj razlog za zabranu štrajka više neće postojati.
Sutkinja upozorila na pritisak dijela medija
Na kraju objave presude sutkinja Bošnjaković osvrnula se i na medijsko praćenje postupka. Zahvalila je na, kako je rekla, uglavnom objektivnom i nepristranom izvještavanju, ali je ustvrdila da je dio medijskih napisa o njoj bio maliciozan te da su se stvarali dojmovi o njezinoj pristranosti, neobjektivnosti i nestručnosti.
Istaknula je da su stranke mogle zatražiti njezino izuzeće ako su sumnjale u njezinu nepristranost, ali to nisu učinile. Takve tvrdnje dijela medija ocijenila je nedopuštenim pritiskom na sud te apelirala da se s takvom praksom prestane.
Zahtjevi Holdinga prihvaćeni u cijelosti
Županijski sud u Zagrebu presudio je da je štrajk u Zagrebačkom holdingu nezakonit. Sud je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev Zagrebačkog holdinga protiv triju sindikata te im zabranio organiziranje i poduzimanje najavljenog štrajka. Tužba je bila podnesena protiv Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoća Zagreb, Sindikata prometnih komunalnih službi Hrvatske Zagreb te Sindikata komunalnih, prometnih i srodnih djelatnosti Hrvatske Zagreb.
– Ovaj sud je donio presudu kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja, pročitala presudu sutkinja Ksenija Jakovčević. Sud je utvrdio da je organiziranje i poduzimanje štrajka nezakonito te je sindikatima zabranio njegovo organiziranje i poduzimanje. Sindikatima je također naloženo da Zagrebačkom holdingu nadoknade troškove parničnog postupka u iznosu od 625 eura, u roku od 15 dana.
Sporazumom je faktično sklopljen novi kolektivni ugovor
U obrazloženju presude navedeno je da je sporazumom koji su strane potpisale 29. srpnja 2026., nakon isteka zakonskog roka od tri mjeseca produžene primjene, faktično sklopljen novi kolektivni ugovor koji obuhvaća sva prava i obveze iz kolektivnog ugovora iz 2025.
Sud je zato zaključio da je u trenutku pokretanja štrajka i dalje vrijedila odredba o socijalnom miru. Kako poslodavac, prema ocjeni suda, nije kršio obveze iz kolektivnog ugovora, štrajk je ocijenjen preuranjenim i nezakonitim.
Štrajk nije smio početi prije odluke o nužnim poslovima
Kao drugi razlog zbog kojeg je štrajk ocijenio nezakonitim, sud je naveo da prije njegova početka nisu bili utvrđeni poslovi koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati. Sud je istaknuo da pravo na štrajk jest ustavno i konvencijski zaštićeno, ali nije apsolutno te se mora uskladiti sa zaštitom života, zdravlja i osobne sigurnosti drugih osoba.
Prema ocjeni suda, sindikati su prekršili Zakon o radu time što su započeli štrajk prije nego što je arbitraža donijela odluku o nužnim poslovima. Sud smatra da je utvrđivanje tih poslova zakonska pretpostavka za štrajk te da, budući da ona nije bila ispunjena, nije postojala zakonska osnova za ovaj štrajk.
Pregovori nisu vođeni u dobroj vjeri
Sud je kao dodatni razlog nezakonitosti štrajka naveo način na koji su vođeni pregovori. Prema obrazloženju, dobra vjera ne podrazumijeva samo sudjelovanje na sastancima, nego i iznošenje konkretnih prijedloga, obrazlaganje stavova, razmatranje prijedloga druge strane te stvarnu spremnost na približavanje stavova. Sud je zaključio da iz zapisnika proizlazi kako se pregovaranje svodilo na iznošenje prijedloga jedne pa druge strane i odgađanje sastanaka te da se na taj način nije pregovaralo u dobroj vjeri
Sutkinja je na kraju poslala poruku i zakonodavcu kazavši:
“Unatoč tome što je svima nama nametnuo kratke rokove, ostavio 15 dana za pravo na žalbu. Sve daljnje situacije ne mogu se pripisati radu i djelovanju suda, nego isključivo zakonskoj odredbi za pravo na žalbu koja je je 15 dana.”
