U Zagrebu je u utorak održana tribina “Promjena imena Trga maršala Tita” u organzaciji Srpskog privrednog društva “Privrednik” i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba.
Na tribini su govorili saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović, politički analitičar Žarko Puhovski i profesor s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Tvrtko Jakovina, a moderator tribine je novinar Saša Kosanović.
“Ako je RH izložena fašizaciji, onda su SDP i ljevica trebali podržati Bandića”, govorim simbolički, kazao je Puhovski na početku tribine i dodao da “ne misli da se radi o fašizaciji, ali kad bi vjerovao da se radi o fašizmu – išao bi i s crnim vragom protiv fašizma”.
Što se tiče odustajanja gradonačelnika Milana Bandića od referenduma, vjeruje da ga je od njega odgovorio šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković, ali i smatra da je to drugorazredno pitanje.
Puhovski je uvjeren da bi, kad bi to bilo moguće, Bandić, i to s velikim veseljem, sa SDP-om i platformom Zagreb je NAŠ! imao većinu u gradu i riješio bi se pitanja Trga maršala Tita.
Ono što je osnova politike jest da treba početi od jasnog stava o tome što je broj jedan, a što broj dva, broj tri – ako je broj jedan ovo, onda je sve ostalo dva i to je čista abeceda političke taktike, upozorio je Puhovski.
On smatra da u pozadini ima raznih igara, i Plenković, i Hasanbegović, i Švaljek … moguće su pretumbacije u Skupštini, ali dogovorit će se i ići će dalje happily ever after i to je cijena političke nesposobnosti onih koji misle da je to problem.
“Bandić ima jedan jedini motiv – doživjeti 20 godina na čelu Grada Zagreba, a problem jest da on taj motiv jasno pokazuje, kao i ova stranka svoj dok su drugi držali karte u džepu, a tako se igru ne može igrati”, zaključio je uvodno Puhovski.
“Mi nikada o tome nismo razgovarali, kazao je Hasanebgović, dodavši da su sada u tijeku pregovori o nekim drugim stvarima. Upitan smeta li mu Ulica Mile Budaka, upozorio je da je riječ o ekscesima, a da takva u Zagrebu ne postoji i da je potpuno pogrešno je povlačiti ekvidistance s nekim pojavama od kojih nijedna nije u gradu Zagrebu.”
Kosanović je pitao Hasanbegovića smeta li mu Ulica Mile Budaka.
“U Zagrebu nema takve ulice. To je jedan od argumenata kada se želi raskrstiti s jugoslavensko-komunističkim nasljeđem. To je vrsta bunta, a s druge strane imamo niz ulica i spomenika komunističkog nasljeđa”, kazao je Hasanbegović.
“Antifašisti na hrvatskom ili jugoslavenskom prostoru koji su se borili bez Titove zastave bili su mali i beznačajni. Za promjenu Trga maršala Tita nisu odgovorni ni SDP, ni HDZ, ni Hasanbegović i Esih, nego Milan Bandić“, rekao je Jakovina i dodao da je Tito simbol, s trgom ili bez trga, i da će promjena imena produbiti ideološke podjele.
“Trg maršala Tita za mene je neprihvatljiv, zalagao sam se da se zove Trg Josipa Broza Tita”, rekao je Puhovski.
Dodao je da je Staljin bio antifašist bez kojeg pobjeda nad Hitlerom ne bi bila moguća, ali i da je jedan od pet-šest najvećih zločinaca u povijesti.
Hasanbegović je dodao da bi u Zagrebu ulicu trebao dobiti Josip Frank, nekadašnji predsjednik Čiste stranke prava. Dodao je da će, u skladu s mogućnostima, napraviti što može po tom pitanju.
Kosanović je pitao je li idući korak ulica Rafaelu vitezu Bobanu?
“To je tipična dosjetka komunističkog repertoara kada se monopolizirao pojam antifašizma: Svi koji su protiv vas su fašisti, drugim riječima, svi koji žele prekid s jugoslavensko-komunističkom prošlošću, posebice na simboličkom planu, nužno idu ka rehabilitaciji nekih drugi poraženih struktura ili koncepcija u hrvatskoj povijesti, u ovom slučaju NDH i ustaškog pokreta.
U tom kontekstu predsjednik Stjepan Mesić rekao je neka skinu Tita, pa neka stave Antu Pavelića. Trg Ante Pavelića nikada neće biti u Zagrebu”, rekao je Hasanbegović.
U nastavku je, nakon pokušaja provokacija iz publike, Hasanbegović pojasnio prešućene godine komunističke povijesti i povijesti Josipa Broza Tita.
Kad je vrijeme od 1939. počeo Drugi svjetski rat, kad su Hitler i Staljin raskomadali Poljsku, i druge zemlje i narode, počinili brojne zločine, Tito i KPJ, kao isturena ćelija Kominterne, podržavali Hitlera i Staljina, a za rat krivili imperijalnu politiku Velike Britanije i Francuske.
M.M. /Foto:screenshot
