Gost emisije Markov trg na Z1 televiziji bio je bio je veleposlanik Mađarske Jozsef Magyar. Tema je bila izbjeglička kriza i odnos Hrvatske i Mađarske
Prvo pitanje bilo je zašto je postavljena ograda na granici sa Srbijom i Hrvatskom?
“Smatramo se ozbiljnom članicom EU i Schengenske zone, poštujemo njihova pravila i na terenu. Kaže se da je Mađarska zatvorila granicu što nije istina. Ogradom je željela prekinuti ilegalan prelazak migranta i zaštititi schengensku zonu. Države članice imaju ovu zadaću, želimo red na granicama i oni koji žele ući u Mađarsku moraju stati u red. Niti ja ne mogu preko zelenih polja, na divlje prijeći granicu. Bio bih uhvaćen i odveden na ispitivanje. Želimo red’.
Objasnio brisanje riječi ‘republika’ iz službenog naziva svoje zemlje: ”Promijenili smo naziv ali moram reći da se država nije promijenila, i dalje smo republika. Ovako kada je naziv samo Mađarska onda u prvi plan dolazi upravo naziv naše zemlje, a ne kao ranije, primjerice na engleskom Republic Hungary.”
Na pitanje zašto je predsjednik Orban politiku njemačke kancelarke Merkel prema izbjeglicama nazvao politikom ‘moralnog imperijalizma’ veleposlanik je odgovorio: ”Ne bih rekao da se tako izjasnio, kad je rekao to mislio je na Mađarsku. Poštujemo svaku odluku bilo koje zemlje članice EU. Ako će odlučiti da će primiti nekoliko stotina tisuća izbjeglica, neka to učiniti. Međutim u anketi koju smo proveli 80 posto ispitanog mađarskog stanovništva reklo je da podržava migracijsku politiku Vlade.”
Mađarski veleposlanik se osvrnuo na sam početak izbjegličke krize: ”Sama izbjeglička kriza je Mađarsku dohvatila ranog proljeća, u ljeto je došao novi val izbjeglica i kao što ste mogli vidjeti u medijima nije bilo reda i nije bilo lijepo na granici. Ljudi su bili nestrpljivi pa i oni koji žele ući u Mađarsku bez dokumenta. Po zakonu morate reći tko ste i što želite, otkud ste došli i onda morate tražiti političku pomoć odnosno azil. Ako te izbjeglice ne traže ništa od toga onda možemo zaključiti da to nisu izbjeglice koje bježe od rata.
Od početka izbjegličkog vala Mađarska je do danas u devet sati primila 280.720 izbjeglica i migranta. Oni jednostavno idu dalju, oni ne žele ostati u Mađarskoj već žele ići na sjever prema Njemačkoj, Švedskoj. Treba se uspostaviti fond država članica EU za rješenje izbjegličke krize. No, kako je to svjetsko pitanje u taj fond se moraju uključiti i Rusija i SAD. Europska zajednica govori o kvotama, a mađarski premijer o kontigentu.”
Istaknuo je svoju državu kao multikulturalnu i dao primjer kojim se vode u parlamentu: ”Mađarska ne odbija multikulturalnost. U Mađarskoj živi puno nacionalnih manjina pa tako i puno Hrvata. Ranije je mađarski parlament imao 386 zastupnika što ja na broj od 10 milijuna stanovnika bilo previše. Mi smo stoga bitno smanjili broj zastupnika. Nacionalne manjine u mađarskom parlamentu sudjeluju kao svojevrsni glasnogovornici svojih zajednica. Oni mogu predlagati zakone, sudjelovati u raspravi, ali ne mogu glasati. Dakle ne mogu sudjelovati u donošenju odluka”.
Predsjednik Vlade Milanović je na press konferenciji, u više navrata spomenuo Mađarsku. Insinuirao je postojanje tajnog dogovora između Mađarske i Srbije i HDZ-a, spomenuo je njihove međusobne interese.
Veleposlanik Magyar je kratko komentirao ove Milanovićeve napade:
“Mađarski ministri u kontaktu s kolegama u Beogradu dogovaraju kako riješiti izbjeglička krizu. Volio bih kad bi takvi kontaktni postojali i u odnosima sa Zagrebom! Na stranačkoj razini je uvijek bilo suradnje s HDZ-om, uglanom unutar EU parlamenta, odnosno kluba europskih Pučana gdje sjede i HDZ-ovi i Orbanovi stranački kolege iz Fidesa.
Što se tiče tajnih dogovora Srbije i Mađarske na štetu Hrvatske moram reći da ne postoji nikakav tajni dogovor Mađarske i Srbije, nema potrebe za to. Teško mi je čuti takve izjave Vašeg premijera koje su vrlo neugodno odjeknule u Mađarskoj. Što se tiče mogućnosti zatvaranja granice prema Hrvatskoj, to je odluka mađarske vlade.”
U emisiji je prikazan prilog s kadrovima izbjeglica koje se ponašaju bahato, agresivno i glume žrtvu bacajuće se sami s ženom i djecom na željezničku prugu pred začuđenim policajcima. Svjetski mediji su te priloge prikazali montirano tako ispada kako policija i vlast maltretiraju te jadne ljude, a zapravo su izbjeglice te koje to čine da tako izgleda.
”Iz Mađarskih pograničnih dijelova s Austrijom živi i radio oko 100 tisuća zaposlenika u Austriji. Oni svaki dan dolaze u Mađarsku spavati. S ovom novom situacijom njima je život postao vrlo kompliciran. Ponekad uopće nisu mogli ići na posao ili se s njega vratiti uz mnoštvo izbjeglica koje svaki dan žele stići u Beč. U takvim uvjetima nije moguće uspostaviti normalan život kada su samo dva vlaka dnevno. Kako prevesti 5.000 izbjeglica? Sve što mi želimo je normalan život za naše građane.”
Drugi prilog u emisiji je prikazao poznatu snimku mađarske novinarke Petre Laszlo koja je, navodno dok je snimala izbjeglice, jednom od njih podmetnula nogu i srušila ga na zemlju kako bi imala zanimljiv kadar. U prikazanom prilogu se vidi kako ona to nije učinila, nego je izbjeglica izgubio ravnotežu zbog prethodnog naguravanja s policijom, a koji kadar je bio izrezan i svjetske agencije nisu ga pokazale te su tako napravile jednu ružnu i zlonamjernu manipulaciju.
U emisiji smo opširno govorili kako je Orbanova vlada promijenila ulogu Mađarske centralne (narodne) banke i pretvorila je u servis države, građana i mađarskog razvoja te kako je mađarska vlada riješila problem kredita u švicarskim francima?
”Kada je došla kriza i inflacija 2009. godine jako su se povećale rate kredita u švicarskim francima. Mađarske je ekonomija posrnula nakon toga, došlo je do otpuštanja, i ljudi su se našli u dubokoj jami. Vlada je morala pomoći, donijeti nove zakone o ulozi Mađarske centralne banke kako bi bili usuglašeni u odnosu na mađarski Ustav.
Izmislili smo poseban način odnosa dužnika, banke i države. Budući da su banke plasirale vrlo loš proizvod, mislim na te kredite u švicarskim francima, država je povukla taj proizvod i poništila te kredite. Potom smo fiksirali tečaj na prihvatljivoj razini, a onda je uslijedila konverzija kredita iz švicarskih franaka u mađarsku forintu. Budući da se radilo o velikoj konverziji, oko 25 milijardi kuna, Mađarska centralna banka je morala osigurati devize za tu konverziju. I osigurala ih je, jer za konverziju vam netko mora garantirati.
Dakle, to je nama učinila naša nacionalna banka i tu nam je jako puno pomogla. U Mađarskoj više nema deviznih kredita, sve je prebačeno u forinte što je učinjeno nakon učestalog mijenjanja valuta. I ono najvažnije sve što je temeljem tih loših kredita u švicarcima, koje je država poništila, bilo preplaćeno banke su morale vratiti građanima. Upravo je ove godine počela prva faza povratka tog duga građanima. Banke su to prihvatile potpisivanjem ugovora, a država ih je uvjerila da je to korisno i za njih.
Mađarska je centralna banka natjerala komercijalne banke da moraju sniziti kamate za poduzetnike. Do prije nekoliko godina kamate su za gospodarstvo kod nas bile osam, devet posto, a danas su 2, 3, 3,5 posto, ali ne više. Jer s onim kamatama od devet posto mađarski poduzetnici nisu mogli biti konkurentni na europskom tržištu, a bez toga nema izvoza, niti razvoja, niti izlaska iz krize u kojoj je Mađarska bila.
Prošle je godine rast bruto društvenog proizvoda u Mađarskoj bio 3,5 posto, smanjili smo broj nezaposlenih s dvanaest posto na sedam posto i mislim da su to dobri rezultati.”
Na pitanje kako komentira današnje odnose Hrvatske i Mađarske koji su kroz povijest imali uzlazno silazne putanje, a osobito za Domovinskog rata kada je upravo Mađarska dozvolila prolaz prijeko potrebnog oružja za Hrvatsku. Mađarski je veleposlanik rekao kako Mađarska u Hrvatskoj vidi partnera.
Pogledajte ovaj intervju. Zbog ovakvih tema dobro je da u Hrvatskoj postoje mediji koje vladajući ne kontroliraju.
M. Jurič/Markvo trg/foto:Screenshot Z1
