Vlada je u srijedu predstavila novi krug porezne reforme. Ključni ciljevi reforme su, kako su najavljivali, dodatno porezno rasterećenje, povećanje fiskalne autonomije jedinica lokalne samouprave i povećanje stvarne fiskalne decentralizacije.
Ključne promjene su ukidanje prireza i veća autonomija lokalnih vlasti u određivanju poreznih opterećenja. Oni s najnižim plaćama trebali bi profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Uz Plenkovića su na predstavljanju i ministar financija Marko Primorac, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva Davor Filipović.
“Izmjene koje će ići u proceduru imaju za cilj povećati plaće našim građanima. Riječ je o devet zakona”, rekao je na početku Plenković.
“Do sada smo u naših sedam godina manadata imali niz krugova poreznih reforme koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem kako građana, tako i gospodarstva. U našem mandatu od 2017. je prihod jedinica lokalne samouprave porastao za milijardu eura”, dodao je.
Rekao je da se u porezne izmjene ide sada iz nekoliko ciljeva. “Prvi je da podignemo životni standard građana na način da se povećaju plaće, pogotovo one najniže. To je smisao, cilj ove reforme. Drugo, da se poveća kupovna moć građana, da se smanje nejednakosti. Drugi element je očuvati gospodarski rad i treće je, vrlo bitno, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova”.
Plenković se pohvalio dobrim gospodarskim rezultatima posljednjih godina.
“2024. godina je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva jer naše projekcije su za 2024. rast 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija na 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto. U takvim okolnostima se nameće logika, da ako gospodarstvo usporava, a usporava, da je sada pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, rekao je Plenković.
“Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one ljudi koji su nažalost bili van dosega poreznog rasterećenja jer velik dio ljudi nije bio u dosegu tzv. poreznih škara. Ova reforma povećat će fiskalnu autonomiju općina i gradova i povećati fiskalnu decentralizaciju”, dodao je.
Još jednom je otklonio “teze dominantno od oporbe koje nastoje dezinformirati javnost da smo mi središnja Vlada koja ima nešto protiv općina i gradova i da nešto, ne daj bože, oduzima ili otima”.
“Kako mi možemo povećati plaće, a nismo poslodavac? Prvo je smanjenje poreza na dohodaka. Prema podacima Europske komisije, vidite da smo mi među zemljama gdje je stopa davanja na rad među manjima u EU”, rekao je Plenković.
Potom je riječ preuzeo Primorac, koji je objasnio predložene izmjene oko poreza na dohodak.
Primorac: Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura
“Briše se pojam osnovice osobnog odbitka. Pojednostavljujemo, mičemo ga i utvrđujemo samo osnovni osobni odbitak u iznosu od 560 eura koji će se množenjem s koeficijentima utvrditi da daju u maksimalnom iznosu povećanje odbitke, za uzdržavane članove. Zaokružuju se iznosi u korist poreznih obveznika, povećavaju se iznosi tih dobitaka. Podižemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 eura na 50.400 eura”, objasnio je ministar Primorac.
Iznio je procjenu po kojoj će najavljena porezna reforma državni proračun na godišnjoj razini stajati oko 400 milijuna eura. “Ono što je poznato, a odnosi se na povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove i rashode u mirovinskom sustavu s obzirom na najavljene izdatke, to će biti rashod na godišnjoj razini od oko 400 milijuna eura”, izjavio je Primorac.
Gradovi i općine moći će raspisivati znatno niže stope poreza na dohodak od postojećih 20 i 30 posto te se tako boriti za zadržavanje vlastitog stanovništva i doseljavanje ljudi sa strane. Cilj najavljene promjene u sustavu poreza na dohodak jest poticanje konkurencije između lokalnih jedinica, kazao je ministar financija Marko Primorac.
U prezentaciji je pokazao i tablicu koja prikazuje koliko bi kome, obzirom na izmjene poreza na dohodak i povećanje iznosa osobnih odbitaka, porasle plaće.
Plenković: U nadležnosti općina i gradova je da biraju treba li im prirez
Plenković je istaknuo da je najbitnije razjasniti nedoumice te dodao da općine trenutno donose odluke da uvedu prirez ako žele.
“To je već u nadležnosti općina i gradova da biraju treba li im prirez. Prirez se računa na porez na dohopdat koji ima dvije stope: 20 posto i 30 posto. Najveći krug ljudi je u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo: jedinica lokalne samouprave koja danas ima 10 špstp prireza na porez na dohodak od 20, može imati maksimalnu stopu od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez a ne dva, i na taj način mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju.
Ako čelnici jedinica lokalne samouprave procijene da recimo imaju toliko prihoda pa da to ne mora više biti kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada bvilo 22, sada bude 21 ili 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća. To je smisao. Ništa im se ne oduzima”, pojašnjava Plenković.
Prvi način je dohodak i prirez, a drugi smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u drugi stup, rekao je premijer i dodao:
“Moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”.
“Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima”, kaže Primorac i pojašnjava:
“Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje”, rekao je Primorac.
Hina/Foto: gov.hr
