“Vučić je počeo pripremati scenarij poništenja izbora – počeo je puniti Ćacilend svojim lojalistima pod fantomkama, angažirao je i žandarmeriju, no, kada je shvatio razmjere svog gubitka, objavio je poraz” kazao je Tonino Picula za Jutarnji list.
“Otvara se cijeli niz pitanja kako će funkcionirati nova vlast u Srbiji i koje će probleme uzeti kao prioritetne. Treba očekivati otpore najavljenim promjenama. Iako je Vučić uvjerljivo izgubio, ima uvjerljiv broj zastupnika u Narodnoj skupštini. Srbija do konca ove godine mora izabrati predsjednika ili predsjednicu, što znači da će biti u nekoj vrsti produžene kampanje.
Srbija nije dovršila svoju demokratsku tranziciju, još uvijek traga za arhitekturom svoje državnosti. Ima otvoreno pitanje reguliranja odnosa s Kosovom, ali zbog snažnog autokratskog tipa vlasti, nije riješila mnoge reforme koje su u drugim europskim zemljama provedene. Studentska lista, odnosno vlast koja će iz nje proizaći, morat će pokazati izuzetan politički kapacitet da se nosi s tekućim problemima, ali i da započne razrješavati kontinuirane krize koje je Srbija proizvodila komplicirajući odnose unutar vlastitih granica, kao i u regiji u kojoj se nalazi.
Ta vlast će imati ozbiljnih iskušenja u obračunu s naslijeđem prijašnjih vlasti”, kaže u Briefingu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je i stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju.
„Čuje se da su među onima koje je Vučić u posljednjim danima svoje vlasti amnestirao i neki ključni političari koje svakako treba pitati kako je došlo do tragedije u Novom Sadu prije dvije godine. Na temelju obećanja Studentskog pokreta srbijanskoj javnosti da će vratiti institucije građanima, prirodno je očekivati da će biti ispitani svi oni koji su bili nositelji vlasti, a znamo da je zadnjih 14 godina relevantno bilo samo jedno mjesto, ono Aleksandra Vučića. Bilo bi sasvim neočekivano da se njega izuzme iz propitivanja onoga što se dogodilo prije dvije godine”, govori Picula.
„Postoji jedan detalj, tijekom predvečerja izborne nedjelje Vučić je počeo pripremati mogući scenarij poništenja izbora ili barem dovođenja u pitanje rezultata i počeo je puniti Ćacilend svojim lojalistima pod fantomkama, a angažirao je i žandarmeriju na ulicama.
No, kada je shvatio razmjere svog gubitka, objavio je poraz, ali je nastavio u poznatom tonu vrijeđati sve i svakoga i optuživati druge za svoj poraz. On računa da će iz oporbenih klupa sačuvati svoju političku poziciju računajući na dobro raspoređene ljude u raznim agencijama i ministarstvima, kao što računa i na slabosti buduće vlasti”, ističe Picula i kaže da je istu večer čestitao građanima Srbije na masovnom izlasku i iskazao nadu da će se nova vlast obračunati s patološkim procesima kojima su građanima oduzeli pravo na pravnu državu.
“Neki mi u Srbiji čestitaju na kontinuiranoj borbi protiv Vučićevog režima i želji da se Srbija što prije kvalificira za idući krug pristupnih pregovora”, otkriva Picula koji smatra da novoj vlasti ulazak u EU neće biti na listi prioriteta.
„Ne biram sugovornike u Beogradu nego ih biraju odnosi i okolnosti u samoj Srbiji. Sada imamo novu situaciju. Predstavnici nove vlasti će biti moji sugovornici jer ja sliku o Srbiji i ocjene koje preporučujem Europskom parlamentu gradim na temelju dijaloga s relevantnim političkim sugovornicima. Možda Vučić sa mnom nije htio razgovarati kao predsjednik države, a možda će htjeti kao šef opozicije. Imam kontakte i s pojedincima iz Studentske liste koji su dolazili u Bruxelles i Strasbourg kako bi objasnili neke svoje pozicije”, naglašava Picula.
„Očekujem da će se nakon oslobođenja medijske scene u Srbiji mijenjati narativ o Europskoj uniji koja je 15-ak godina prikazivana kao propala tvorevina koja želi zlo Srbiji, a istodobno Vučićeva vlast nije izbjegavala primati sredstva od te iste EU. Očekujem da će taj animozitet padati i da će se formirati slojevitiji uvid u to što je EU”, napominje Picula dodajući da je Europski parlament uvijek zagovarao politiku proširenja, pa tako i na Srbiju, ali da bi zemlja napredovala u pregovorima, mora poštovati neke kriterije.
„U Kremlju sigurno nisu bili sretni kada su vidjeli rezultate izbora u Srbiji. Prve reakcije su bile dosta suzdržane. Mislim da je glasnogovornik Peskov namjerno naglasio vrstu ne toliko političkih, koliko ekonomsko-energetskih veza Rusije i Srbije, dajući do znanja da je Srbija ovisna o ruskim energentima. Nepoznanica je kako će se nova vlast odnositi prema Putinovoj Rusiji. Nije mi se svidjela najava da neće uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji premda je to jedan od kriterija napredovanja na europskom putu. Ako želite biti članica EU, morate biti dio njezine zajedničke vanjske i sigurnosne politike”, objašnjava Picula.
“Hrvatska ni na koji način nije imala namjeru komplicirati odnose u Srbiji niti je sklapala vojne saveze kako bi ugrozila teritorijalni integritet Srbije. Pomak u narativu iz Srbije je dobrodošao. Već desetljeće između Srbije i Hrvatske vlada neka vrsta hladnog mira. Politički odnosi su stagnirali. Vučićevom režimu nije padalo na pamet napraviti neko prevredovanje uloge Srbije u agresiji na svoje susjede 90-ih godina. Ako ništa drugo ova dobrodošla promjena vlasti u Beogradu znači prestanak produkcije incidenata u regiji”, ističe Picula.
“Srbija će, ako želi u EU, morati to pokazati, a jedna od obveza je i normalizacija odnosa s Prištinom. Ovakvo stanje nije stimulativno za europsku budućnost Srbije kao i Kosova. Vučić je htio spriječiti napredovanje Crne Gore prema EU. Odlazak Vučića je dobra vijest i za Bosnu i Hercegovinu jer se sada Dodik mora osjećati nešto osamljeniji”, zaključuje Picula.
M. M. /Foto: Screnshot
