Patrijarh srpski Irinej neće se ispričati Crnoj Gori zbog izjave o položaju u kome se tamo nalaze srpski narod i crkva, pišu beogradske Novosti.
Patrijarhova Irinej je kazao da je “položaj Srba danas u Crnoj Gori nalik onom u doba Nezavisne Državne Hrvatske” te da je “položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori gori nego u vrijeme osmanske okupacije”.
U pozadini sukoba je novi prijedlog Zakona po kojem bi Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla ostati bez manastir Ostrog, 1,2 milijuna kvadratnih metara livada, šuma i pašnjaka, Manastira Ždrebaonik i još 25 crkava i drugih objekata.
U Crnoj Gori u pripremi je Zakon o slobodi vjeroispovijesti, Nacrt tog zakona odobrila je i pohvalila Venecijanska komisija, (glavno savjetodavno tijelo Vijeća Europe) čime je potvrđeno da zadovoljava najviše europske standarde, a taj Nacrt zakona Srpsku pravoslavnu crkvu čini veoma nervoznom.
Manastir Ostrog jedna je od većih znamenitosti u Crnoj Gori. Uklesan je u planinu Ostroška greda, osnovao ga je hercegovački mitropolit Vasilije u 17. stoljeću, a posvećen je Sv. Vasiliju Ostroškom.
Problem SPC je što nije nije registrirana u Crnoj Gori, a po novom zakonu mora biti, što se njene nadležnosti odnose samo na teritori Crne Gore, što u izvancrkvenim aktiv nostima mora nastupiti kao pravni subjekt, imati matični broj, pečati sve što uz to ide.
Amfilohije tvrdi da je SPC “tradicionalna vjerska zajednica” u Crnoj Gori, kao što su katolička crkva i islamska zajednica pa za registracijom nema potrebe.
Problem je u tome što tradicionalna crkva u Crnoj Gori nije SPC, sa sjedištem u Beogradu, nego Crnogorska pravoslavna crkva, sa sjedištem na Cetinju. Tako je bilo sve do 17. srpnja 1920. godine, kada je Aleksandar Karađorđević Crnogorsku crkvu ukinuo dekretom, nakon čega je svu imovinu preuzela SPC.
Usputno je, ali ne i nevažno spomenuti da SPC ne smeta miješanje svjetovne vlasti u vjerska pitanja kada Aleksandar ukida Crnogorsku crkvu, ali joj smeta kada sadašnja crnogorska vlast priprema Zakon o vjeroispovijesti.
Vjerskim zajednicama novim se propisom uvodi porez nas sve djelatnosti koje nisu vjerskog karaktera. SPC je nedavno objavila da je naumila graditi hotel u Herceg Novom. Irinej je bijesan jer bi na taj hotel ubuduće morao plaćati porez.
Još važnija odredba novog Zakona je da su “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. prosinca 1918. godine, tretiraju kao kulturna baština Crne Gore”. Drugim riječima vlasništvo države.
SPC smatra da je riječ o pokušaju “otimanja imovine, hramova i manastira od naše Pravoslavne Crkve i drugih Crkava i njihovog podržavljenja”.
Vlasti Crne Gore kažu da Venecijanska komisija ne misli tako i da je dala pozitivnu recenziju Nacrta zakona.
Bude li Zakon usvojen Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori mogla ostati bez manastir Ostrog, 1,2 milijuna kvadratnih metara livada, šuma i pašnjaka, Manastira Ždrebaonik i još 25 crkava i drugih objekata.
Manastir Ždrebaonik iz 1818. nalazi se u Sekulićima, blizu Danilovgrada, po novom zakonu postaje kulturna baština Crne Gore
Poslije bure koju je izazvala patrijarhova tvrdnja da je status Srba u Crnoj Gori nalik onom u doba Nezavisne Državne Hrvatske, potvrdu da isprike neće biti Novostima su dali u beogradskoj Patrijaršiji.
Patrijarh je, za podgorički Dan, još rekao i kako je “položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori gori nego u vrijeme osmanske okupacije”.
Time je odgovoreno i crnogorskom predsjedniku Milu Ðukanoviću, koji je javno pozvao patrijarha da demantira svoje riječi.
“Nitko normalan tako nešto ne može pomisliti, a kamoli izgovoriti. Očekujem da to patrijarh demantira”, rekao je Ðukanović crnogorskim medijima.
VLADA: ‘Važno je tko kaže, a ne što kaže’
Reagirala je i crnogorska vlada poručujući da patrijarhovi stavovi “govore o onome tko ih je izrekao, a ne o onome na čiji su račun izrečeni”.
U reagiranju na Irinejeve ocjene vlada u Podgorici poručila je da je Crna Gora “prepoznata daleko izvan svojih granica kao demokratska i građanska država koja s ponosom baštini vrijednosti jednakosti, tolerancije, suživota, vjerskog i etničkog sklada i dobrosusjedstva”, navodi se iz kabineta premijera Duška Markovića.
RI/MP/Agencije/Foto: Tanjug:Tanja Valčić
