Žestoke borbe na ulicama Kijeva! Snažan otpor Ukrajine ruskim agresorima

26 veljače, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Treći je dan dana ruske invazije na Ukrajinu. Vodi se teška bitka za Kijev, odjekuju eksplozije i čuje se pucnjava kako u gradu tako i u okolici. Glavnim gradom danonoćno odjekuju eksplozije, a borbe se vode i u nizu drugih gradova.



Najžešće borbe trenutno se vode u Vasilkivu, gradu 30 kilometara južno od Kijeva. Kako javljaju ukrajinske vlasti,  grad Vasilkiv uspješno je obranjen. Tu se nalazi važna zračna baza oko koje su se sinoć vodile žestoke borbe.

Zapovjedništvo zračnih snaga ranije je izvijestilo o teškim borbama u blizini zračne baze u Vasilkivu, za koju je kazalo da je bila napadnuta od strane ruskih padobranaca.

Tamošnja gradonačelnica Natalija Balašinović kazala je da je grad ostao pod kontrolom Ukrajine. Ukrajinska vojska objavila je da su se bitke vodile cijelu noć.

Ruske snage pokrenule su u subotu koordinirane raketne i topničke napade na ukrajinske gradove, uključujući glavni grad Kijev, gdje je izbila pucnjava u blizini vladinih zgrada u središtu grada, rekli su vojni dužnosnici i očevici, prenose agencije.

Ukrajinske vlasti pozvale su građane da pomognu u obrani Kijeva od napredovanja ruskih snaga koje su izvršile invaziju u četvrtak u najgoroj europskoj sigurnosnoj krizi u posljednjih nekoliko desetljeća, prenosi Reuters.

Ali čak i dok su borbe postajale sve intenzivnije, ruska i ukrajinska vlada signalizirale su otvorenost za pregovore, nudeći prvi tračak nade za diplomaciju otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo invaziju.

U Kijevu su eksplodirale topničke granate, rekao je Reutersov svjedok. Ukrajinski dužnosnici rekli su da su ruske snage ispalile krstareće rakete iz Crnog mora na gradove Sumi, Poltavu i Mariupol te da su se vodile teške borbe u blizini grada Mariupola na jugu zemlje.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenskij je objavio novi video. Ljudima kaže da ne vjeruju lažima, da je on u Kijevu i da se neće predati.

“Sudbina Ukrajine se odlučuje upravo sada”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.

Zelenskij odbio je ponudu Washingtona da ga evakuira iz Ukrajine, pišu američki mediji. Zelenskij je poručio da je “borba ovdje” i da mu “treba streljivo, a ne prijevoz”, izvijestio je Associated Press.

Mikhailo Podoljak, savjetnik ureda predsjednika, rekao je da je situacija u Kijevu i njegovim predgrađima pod kontrolom. “Postoje slučajevi ruskih diverzantskih i izviđačkih skupina koje rade u gradu, policija i snage samoobrane učinkovito im se suprotstavljaju”, rekao je Podoljak.

Ministarstvo obrane poručilo je stanovnicima Kijeva da naprave molotovljeve koktele kako bi odbili napadače.

Ukrajinska vojska tvrdi da je blizu Kijeva srušila ruski vojni transportni zrakoplov Iljušin-76 koji je prevozio ruske padobranace. Zapovjednik ukrajinskog glavnog stožera Valerij Zalužni na Twitteru je objavio da je veliki višenamjenski Iljušin srušen pokraj grada Vasilkiva.

BBC i strane agencije nisu mogle potvrditi tu informaciju.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je u petak navečer da su ruske postrojbe bez otpora ušle u ukrajinski grad Melitopolj, javlja ruska agencija Tass, a prenosi BBC. BBC nije mogao neovisno potvrditi tu informaciju, ali je ukrajinski predsjednik Zelenskij ranije objavio da se u gradu vode žestoki okršaji. Melitopolj je grad sa 150.000 stanovnika na ukrajinskom jugoistoku, nedaleko od Krima i Azovskog mora.

Mađarska se u petak navečer ponudila za domaćina mirovnih pregovora Rusije i Ukrajine. Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto to je ponudio svom ruskom kolegi Sergeju Lavrovu i šefu kabineta ukrajinskog predsjednika Andriju Jermaku.

“Predložio sam pregovore u Budimpešti, sigurnom mjestu za obje delegacije”, objavio je Szijjarto na Facebooku. “Zahvalili su mi i rekli da će razmotriti ponudu”.

Mađarska, članica EU-a i NATO-a, ima bliske odnose s Rusijom otkako je na vlasti Viktor Orban. I on je, međutim, osudio rusku invaziju na Ukrajinu.

Rusija je već predložila da pregovori budu u Minsku, ali kao preduvjet zahtijeva predaju ukrajinske vojske.

Sjedinjene Države nametnule su u petak sankcije ruskom predsjedniku Putinu, ministrima vanjskih poslova i obrane Sergeju Lavrovu i Sergeju Šojguu te načelniku glavnog stožera Valeriju Gerasimovu zbog ruske invazije na Ukrajinu.

“Jedinstveni smo s našim međunarodnim partnerima i saveznicima u tome da Rusija plati visoku ekonomsku i diplomatsku cijenu za invaziju na Ukrajinu”, objavila je u priopćenju američka ministrica financija Janet Yellen.

Ministarstvo financija nametnulo je sankcije i ruskom Fondu za izravna ulaganja, državnom financijskom entitetu za privlačenje kapitala u ruske razvojne sektore.

Osobne sankcije Lavrovu i Putinu već su objavile EU, Britanija i Kanada.

Američki predsjednik Joe Biden naložio je američkom State Departmentu da u petak oslobodi 350 milijuna dolara vojne pomoći Ukrajini dok se brani od ruske invazija. U memorandumu državnom tajniku Antonyju Blinkenu, Biden je naložio da se 350 milijuna dolara dodijeljenih Zakonom o inozemnoj pomoći odredi za obranu Ukrajine.

Rusija je u petak navečer vetom zaustavila usvajanje rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se iskazivalo “žaljenje” zbog njezine invazije na Ukrajinu. U tome je, međutim, ostala izolirana.

Kina je bila suzdržana što zapadne zemlje tumače kao znak ruske međunarodne izolacije.

“Suzdržati se znači osuditi”, rekao je neimenovani diplomat AFP-u.  Suzdržani su bili i Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija, a ostalih 11 članica Vijeća bilo je za.

Kako bi se osiguralo da ove tri zemlje ne budu protiv, tekst nacrta je ublažen pa je umjesto “osude” iskazano “žaljenje” ruskim napadom. U tekstu se Rusija poziva da odmah povuče svoje snage iz Ukrajine i podržava se njezin teritorijalni integritet i suverenitet.

Ukrajinski veleposlanik pri UN-u Sergij Kislicja rekao je prije glasanja da ono predstavlja “trenutak istine”.

“Saznat ćemo tko je na pravo strani”, rekao je pozirajući fotografima s ukrajinskom zastavicom u ruci i okružen veleposlanicima zemalja EU-a.

O nacrtu rezolucije, koju su zajednički predložile Sjedinjene Države i Albanija, sada će glasati Opća skupština UN-a gdje pravo veta ne postoji.

Gotovo ista situacija zbila se 2014. kad je Rusija anektirala Krim. Kina je i tada bila suzdržana u Vijeću sigurnosti, a rezolucija je dobila većinu na Općoj skupštini.

Hina/Foto:


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •