Opsežno djelo u kojem se prvi put u Hrvatskoj iznose znanstveno utvrđene spoznaje o masovnim ubojstvima hrvatskih zarobljenika i civila nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije predstavili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autori prof. dr. sc. Mitja Ferenc i dr. sc. Uroš Košir te povjesničari dr. sc. Robin Harris i dr. sc. Zlatko Begonja.

Predstavljanju knjige su nazočili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved te bivši slovenski premijeri Janez Janša i Miro Cerar.

Prema riječima inicijatora projekta dr. sc. Ante Žužula, „mračne tajne skrivane u slovenskim šumama, na najvećem grobištu Hrvata, čuvane u bolnim sjećanjima tisuća onih koji su tugovali zbog gubitka svojih najdražih – očeva, majki, sinova, kćeri i rodbine – danas polako izlaze na svjetlo dana uz pomoć povjesničara, arheologa, forenzičara i svjedoka”.

Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji prva je knjiga u nizu djela koja će oduzeti svaku osnovu svima koji osporavaju, prikrivaju, ideološki podržavaju, niječu i relativiziraju jugoslavenske komunističke zločine, a njihovim će potomcima ostaviti velik moralni izazov, istaknuo je predsjednik Upravnog odbora Školske knjige.

„Poznato je da su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki ubile više od 240 000 ljudi kako bi se okončao Drugi svjetski rat. A nakon završetka toga istog rata u slovenskim je šumama i na križnim putevima počinjen pokolj nad znatno većim brojem hrvatskih zarobljenika, žena, djece, staraca i vojnika. Kad već spominjemo slovenske šume, moramo se sjetiti Katynske šume u Poljskoj u kojoj je sovjetska tajna služba NKVD prema izravnoj zapovijedi Josifa Visarionoviča Staljina ubila više od 22 000 poljskih intelektualaca, časnika i državnih službenika. Za razliku od Katynske šume, u slovenskim je šumama ubijeno znatno više Hrvata i počinjen je jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti o kojemu svijet do danas ne zna gotovo ništa”, izjavio je dr. sc. Ante Žužul.

No sigurno neće ostati nezapažena i prešućena knjiga Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji prof. dr. sc. Mitje Ferenca, profesora povijesti na Sveučilištu u Ljubljani, i dr. sc. Uroša Košira, arheologa.

“Iz njihova je znanstvenog djela vidljivo da je nakon završetka Drugoga svjetskog rata počinjen genocid nad Hrvatima, masovni zločin, najveći u Europi. S obzirom na to da mnoga grobišta nisu otkrivena ni dostupna do danas, Republika Hrvatska i Republika Slovenija još uvijek nisu ispunile zahtjeve europskih rezolucija u kojima se traži da nastave istraživati skrivena grobišta, provedu dostojanstvene ukope i podignu spomen-obilježja za buduće generacije”, zaključio  je predsjednik Upravnog odbora Školske knjige.

Po riječima Mitje Ferenca knjiga predstavlja dosad otkrivene tajne grobnice u Sloveniji i one iz kojih su iskopani posmrtni ostatci hrvatskih vojnika i civila.

U najnovijoj Rezoluciji Europskog parlamenta o očuvanju sjećanja na žrtve poratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji od 8. srpnja 2025. poziva se na sveobuhvatan pregled arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e, te naglašava važnost uključivanja povijesnih činjenica u obrazovne programe i udžbenike povijesti kako bi mladi razumjeli značenje demokracije i ljudskih prava. U tom dokumentu Europski parlament poziva Sloveniju i druge zemlje članice da ojačaju povijesnu memoriju, međusobno razumijevanje i pomirenje na temelju istine i poštovanja prema svim žrtvama totalitarnih režima.

“Knjiga predstavlja dosad otkrivene tajne grobnice u Sloveniji i one iz kojih su iskopani posmrtni ostatci hrvatskih vojnika i civila, a donosi i kronologiju događaja počevši od masakra i brisanja grobova pa sve do postupaka kojima smo, nakon demokratskih promjena prije 35 godina, polako, svakako presporo, pokušavali nadoknaditi civilizacijski dug prethodnih generacija i odati pijetet žrtvama.

Svrha knjige je, između ostaloga, i to da kao društvo, kao civilizacija koja je poštovanje prema mrtvima uspostavila kao temeljnu vrijednost, konačno uzmognemo dostojanstveno ih pokopati, da ne leže u vrećama i sanducima”, istaknuo je autor knjige prof. dr. sc. Mitja Ferenc, član, odnosno suradnik Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta od njezina osnivanja 1990. godine.

Ferenc je podsjetio kako je većina komunističkih zločina u Sloveniji počinjena od svibnja do srpnja 1945. Žrtve su izbrisane iz javnog sjećanja i oduzeto im je pravo na grob, napominje i dodaje kako su im grobišta desetljećima namjerno prešućivana.

Ferenc smatra kako se točan broj žrtava tragičnog razdoblja hrvatske povijesti vjerojatno nikad neće saznati pa je najmanje što se može učiniti za njih to da se dostojanstveno označe mjesta masovnih ubojstava i grobišta.

Knjiga donosi i kronologiju događaja počevši od masakra i brisanja grobova pa sve do postupaka nakon demokratskih promjena pokušavali nadoknaditi civilizacijski dug prethodnih generacija, rekao je Ferenc i dodao kako je svrha knjige i to da kao društvo konačno uzmognemo dostojanstveno pokopati žrtve.

Košir je istaknuo kako su arheološki podaci, kad ne postoje dokumenti o žrtvama, jedini izvor informacija o metodama ubijanja i samim žrtvama. Naglasio je kako svi arheološki i antropološki postupci vode do identifikacije žrtava pa čak i do osobne identifikacije.

Prisjetio se i iskapanja grobnice Huda jama rekavši: “Mi koji smo bili suočeni sa zločinom Hude jame pamtit ćemo užas kojeg smo tamo vidjeli do kraja života. Nakon osam mjeseci kopanja, rudari su probili posljednju barijeru i neočekivano u tamnom tunelu pronašli smo bijelu masu leševa koji se zbog nedostatka vlage i kisika nisu raspali. Bili su kao omotani bijelom koprenom.

Na njima se vidjelo sve, koža, uši, nokti, kosa….jedna ruka držala je drvenu protezu noge druge žrtve, invalida. Užas. Kako su kasnije utvrdili forenzičari i kriminalisti koji su pronašli neke od sudionika masakra, zatvorenici su morali puzati preko tijela i poleći se na već poubijane i onda su bili streljani. Ležali su u šest do osam slojeva…I mi istraživači nismo potpuno svjesni o kakvom se zločinu radi, svako nas novo otkriće iznenadi…”

U knjizi se nalazi iscrpan opis ukupno 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava te 32 potvrđene lokacije grobišta od utvrđenih 750 prikrivenih grobišta širom Slovenije.

Monografija sadržava 735 stranica na kojima je prikazano 839 fotografija i 99 zemljovida. S pomoću QR kodova, zemljovida i pametnih mobitela čitatelji lako mogu pronaći groblja i odati počast žrtvama. Autori su crpili podatke iz 17 arhiva i otprilike 450 znanstvenih, stručnih i drugih članaka te 98 studija i izvješća s ekshumacija i terenskih istraživanja. Znanstveni aparat uključuje više od 1200 bilježaka, indeks imena i mjesta, opis kratica institucija, komisija, zakona i političkih stranaka.

O važnoj ulozi arheologije u istraživanju prikrivenih grobova, što je već dugo dio protokola za istraživanje takvih lokacija u Sloveniji, govorio je autor knjige dr. sc. Uroš Košir.

“Kada ne postoje dokumenti o žrtvama pronađenim u grobu, arheološki su podatci jedini izvor informacija o metodama ubijanja i o samim žrtvama. Svi arheološki i antropološki postupci tada nas vode do identifikacije žrtava na različitim razinama, u nekim slučajevima čak i do osobne identifikacije. U slučajevima ekshumacija predstavljenim u knjizi vidljivo je da su u mnogim slučajevima hrvatske žrtve potvrđene upravo uz pomoć karakterističnih predmeta koji se povezuju s raznim hrvatskim oružanim snagama, a istraživanje nam omogućuje da rasvijetlimo događaje koji su desetljećima zataškavani i donosi korak prema identifikaciji slovenskih, hrvatskih, njemačkih i drugih žrtava ubijenih na slovenskom tlu nakon završetka Drugoga svjetskog rata”, izjavio je arheolog Uroš Košir.

Po riječima dr. Robina Harrisa autori su u teškim uvjetima i unatoč ometanjima savjesno, stručno i pregledno opisali ono što se trenutačno zna o masovnim grobnicama Hrvata ubijenih na kraju Drugoga svjetskog rata u Sloveniji.

Komunisti su izgradili svoju državu na tijelima svojih protivnika koja danas leže u onim masovnim grobnicama, rekao je Harris i pozvao na službeno istraživanje tog dijela hrvatske povijesti.

Po Begonjinim riječima monografija je nužan prilog za objektivnije uviđanje i sveobuhvatnije razumijevanje promatranog razdoblja i tadašnjih zbivanja.

U dokumentiranoj znanstvenoj monografiji autori su podastrli zaokruženi historiografski, arheološki i politički pogled na komunistička masovna ubojstva nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije.

Knjiga je bogata bibliografskim jedinicama, svjedočanstvima i opisima terenskoga rada, a plod je dugogodišnjega rada Mitje Ferenca koji je suradnik Komisije Vlade Republike Slovenije za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta od njezina osnivanja 1990. godine.

Knjiga „Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji” (735 str.) podijeljena je na deset poglavlja. Nakon uvoda u kojem je obrađen povijesni kontekst događaja, u osam poglavlja se iznose činjenice o ubojstvima i brisanju njihovih tragova, raspravlja o ukupnom broju žrtava, problematici prikrivanja događaja te odnosu slovenskog društva i države prema toj temi od 1991. do 2024.

U posljednjem poglavlju je iscrpan opis 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava te 32 potvrđene lokacije grobišta od utvrđenih 750 prikrivenih širom Slovenije

U svečanom dijelu programu u režiji Krešimira Dolenčića nastupili su Pučki pivači (službeni pjevački ansambl Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. art. Joško Ševo, akademski glumac koji je govorio Elegiju za moje mrtve pjesnika i akademika Nikole Milićevića. Prikazan je i kratki film Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji.

M.M. /Foto: Hina