– Nažalost selo stari, a sve ove poticajne mjere nije to dovoljno. Važni su pašnjaci. Koze su pravi vatrogasci jer one popasu. Koza, ovca popase travu i vatra ne može, kaže Davorin Pamić, umirovljeni agronom.
No životinja na ispaši je premalo. Mnoga poljoprivredna zemljišta i pašnjaci postali su neprohodne džungle.
– Brojni dijelovi zarasli u šikare, putevi zarasli, nema mogućnosti kontroliranja požara i to ima vrlo negativan utjecaj ne samo na poljoprivrednike. Kolike su kuće izgorjele, automobili, osoba je poginulo ove godine, ističe Tomislav Hudina, voditelj programa za botaniku i staništa, Udruga BIOM.
Svjedoci smo katastrofalnih požara. Ovoga ljeta zabilježeno je čak 75 posto više opožarene površine. Povećan je i broj požara raslinja. Hrvatske šume kao jedno od rješenja vide uređenje površina za ispašu stoke.
– Radi se o projektu GRAS i na području naše županije uklanjamo oko 3000 hektara nepoželjnih vrsta. Znači održavamo travnate vegetacije po Naturi zaštićenog krajolika tj. ugroženih biljnih vrsta, objasnio je Ante Slamić, upravitelj šumarija Šibenik i Drniš.
Koja su najugroženija i koje su mjere potrebne, u suradnji sa stručnjacima i poljoprivrednicima – odredit će Nacionalni plan obnove prirode.
– Pokriva puno ekosustava, između ostalog i poljoprivredne ekosustave i te mjere koje su zapravo u tom nacrtu plana sadržane će na neki način doprinijeti jednoj održivoj poljoprivredi, rekla je Tamara Čimbra Zovko, viša savjetnica, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
– Više nije dovoljno voditi se onime što je nekad bilo da zaštitimo neko područje i sad smo zaštitili. Shvatili smo da to nije dovoljno, da je već toliko toga u lošem stanju da sad moramo prvo investirati novac da se vratimo u nekakvu, recimo ono nulto stanje, normalno stanje, da bismo mogli druge stvari štititi, ističe Tomislav Hudina.
A bez prilagodbe klimatskim promjenama i obnovi prirode, nema ni uspješne budućnosti za poljoprivrednike.
– Poljoprivrednik danas treba biti mađioničar, uz sve što imamo na tržištu… visoke cijene, troškovi svih inputa, klimatski, suše ovo ljeto, poplave prošlo. To je stvarno izuzetno teško. Izuzetno težak život i zarađivanje. Ali ovaj dio koji je vezan uz, kolokvijalno rečeno, poticaje, znači sve te mjere koja dolaze, ja se nadam da će sada u novom programskom razdoblju taj dio nekako administracije se malo smanjiti, rekla je Iris Beneš, predsjednica Brodskog ekološkog društva.
Kroz strateški plan zajedničke poljoprivredne politike dio mjera i projekata već se provodi.
– Imamo u provedbi projekte koji te pašnjake i travnjake vraćaju u nekadašnju namjenu. To je možda nekakvih desetak tisuća hektara koji će biti obnovljeni u narednom razdoblju i zapravo već kod razmatranja površina koje bi bile pod obnovom smo uzeli u obzir da postoje zapravo poljoprivrednici koji su zainteresirani da bi koristili takva područja, kaže Tamara Čimbra Zovko.
Odgovor je to na klimatske promjene, očuvanje proizvodnje hrane i obnovu ekosustava. Konačni Nacionalni plan obnove prirode Hrvatska bi trebala imati u rujnu sljedeće godine.
M.M. /Foto: getty/Unsplash












