Anesteziolog Michael Roizen (78) tvrdi da da ga je režim prehrane podmaldio za barem 20 godina. Ovaj stručnjak za zdravo starenje slijedi četiri principa prehrane, a zagovara mediteransku hranu
Liječnik Michael Roizen ima 78 godina, ali kaže da je njegova biološka dob 57,6 godina. Inače, Roizen je anesteziolog, ali i voditelj wellness klinike Cleveland u kojoj se kao stručnjak u pristupu prema pacijentima, ali i zaposlenicima vodi načelima zdravog starenja. Tajna zdravlja, tvrdi, leži u režimu prehrane pri čemu se i sam pridržava četiri pravila.
Riječ je o mediteranskoj prehrani, obilnom obroku koji se jede za ručak, ograničavanju kalorija tijekom pet dana u mjesecu te jedenju u vremenski ograničenom dnevnom rasponu od osam sati, piše Bussinesinsider.com.
Ovakav režim nije za svakoga, ali iz njega se mogu uzeti neka načela za zdraviji život. Svakako je pohvalno da Roizen upravo mediteransku prehranu stavlja na prvo mjesto.
Mediteranska prehrana kao najzdravija na svijetu
Inače, Amerikanci mediteransku prehranu već sedam godina zaredom stavljaju na prvo mjesto u svijetu kada je riječ o zdravlju.
Mediteranska prehrana je ona koja obiluje sezonskim voćem i povrćem, mahunarkama, nemasnim proteinima, mliječnim proizvodima, ali i neizostavnom ribom i maslinovim uljem.
Brojna istraživanja povezala su mediteransku prehranu s boljim zdravljem srca, gubitkom tjelesne mase, ali i kognitivnim zdravljem u starijoj dobi. Tajna leži u vitaminu D, omega masnim kiselinama i ostalim blagodatima koje nam daje mediteransko podneblje i njegove prehrambene navike.
Osnovne karakteristike mediteranske prehrane su:
• Upotreba maslinovoga ulja kao osnovnog izvora masnoća
• Konzumacija umjerenih količina crnog vina uz obroke; dvije čaše dnevno muškarci i jedna čaša dnevno žene
• Konzumacija svježeg voća, posebice kao oblika međuobroka, ograničavanje unosa slatkiša i zasićenih masnoća
• Konzumacija većih količina povrća, cjelovitih žitarica i sjemenki
• Minimalan unos procesiranih namirnica, odabir svježih i sezonskih plodova
• Konzumacija umjerenih količina sira i jogurta
• Umjerena konzumacija ribe i bijelog mesa peradi, te nizak unos crvenog mesa i jaja
Ručak kao najobilniji obrok u danu
Roizen svoj najveći obrok ima za ručak, dok za večeru jede malo, najčešće salatu. Ne može dobro spavati nakon obilnog obroka i osjeća se puno gore sljedeći dan, rekao je.
Studija koju su ove godine objavili istraživači sa Sveučilišta Alagoas u Brazilu otkrila je da unos većine kalorija za ručak može pomoći u prevenciji i liječenju pretilosti, bez obzira na kvalitetu prehrane sudionika.
Prehrana na ovaj način mogla bi se bolje uskladiti s prirodnim ritmovima tijela, sugerirao je tamošnji istraživački tim.
Liječnik također slijedi takozvanu ‘dijetu dugovječnosti’ koju je razvio Valter Longo, profesor gerontologije i direktor Instituta za dugovječnost Sveučilišta Južne Kalifornije. Roizen je rekao da je sedam godina slijedio dijetu, a koja uključuje ograničavanje kalorija pet dana u mjesecu kako bi oponašao učinke posta.
Također, ovaj stručnjak za zdravo starenje jede svaki dan samo tijekom osam sati, što je također jedna vrsta posta s prekidima. Pritom bira vrijeme između 11 i 19 sati. Rekao je da podaci o utjecaju povremenog posta na dugovječnost nisu čvrsti kao podaci o postu s ograničenim unosom kalorija, ali mu se sviđa kako se osjeća kada slijedi taj raspored.
“Do kraja tog 16-satnog perioda, osjećam se odlično i vrlo sam energičan. Spavam mnogo bolje i čini mi se da imam i mnogo više energije”, rekao je.
Megy M. /Foto:Press
