Ivica Šola tvrdi: “Hido Biščević, veleposlanik Hrvatske u Srbiji, je štetočina”

30 studenoga, 2023 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Dr.  Ivica Šola, profesor na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, u razgovoru za Press klub Tihomira Dujmovića govorio je o protjerivanju hrvatskog diplomata iz Srbije, Bunjevcima, bacanju vijenca u Dunav, odnosu Milanovića i Dodika, a dotaknuo se i širenja srpskog utjecaja na susjedne države.



U emisiji su kazali da je “Crna Gora je već pala” te da je Srbija, a preko nje i Rusija, dobila izlaz na Jadransko more. Sve je počelo od komentara na protjerivanje hrvatskog diplomata iz Srbije.

‘Hrvatski veleposlanik u Begradu je štetočina’

“Ne treba nama BIA pored ovakvog veleposlanika Hide Bišćevića pa bih htio reći. Sada je fokus, izbori su u Srbiji i treba im neki dobar neprijatelj, toliko su čitljivi ti mali i veliki Vučići. Ovo je već četvrti diplomat za vrijeme mandata Hide Bšićevića povučen ili protjeran. Postavlja se pitanje kakav je to veleposlanik. Drugo, Hide Bišević je veleposlanik koji po svim otvorenim pitanjima svih ovih silnih godina nije ništa riješio.

Niti jedno pitanje nije otvorio. Njegov odnos prema hrvatskoj manjini je katastrofalan. On ide u Suboticu nakon što je Srijem počišćen, to je Šešelj odradio. On ide u Suboticu i sastane se sa predstavnicima Mađara i Srba, a Hrvate ni ne pogleda. Ne treba nam ni Vučić ni BIA pored njega, koji je moram reći, stari jugoslavenski novinarski kadar. Izuzetno dobro se osjeća u Beogradu. On je ušao u kvoti Mate Granića kada je povlačio novinare u diplomaciju”, rekao je Šola.

“Postavio je novinare da bi mogao reći ‘nisam kao Tuđman, ja sam nasmijan’. On je što se tiče hrvatske manjine u Srbiji, ja ću upotrijebiti jasnu nediplomatsku riječ, ‘štetočina’”, zaključio je Šola.

Srbija dobiva izlaz na Jadransko more?

Dujmović je potom otvorio temu širenja srpskog utjecaja i rekao kako je Crna Gora već pala.

“Političari često govore kako Beograd nastavlja s velikosrpskom politikom, što je točno, ali se to nikad ne eksplicira. Prva je već pala nažalost Crna Gora i vraća se u poziciju ‘drugog oka’ u glavi. Ali zbog publike, što se zapravo dogodilo i kako je model odigran.

“Prvo, imam lošu vijest. Srbija ima izlaz na Jadransko more, Rusija preko Srbije ima izlaz na toplo more. To je pitanje urgentno Hrvatskoj jer sada kada je Srbija uzela Crnu Goru, nakon što imate tu Republiku Srpsku gdje vam je preko Republike Srpske Zagreb praktički na dometu, ne daj Bože srpskih topova.

U suradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom i u projektu koji se zove Otvoreni Balkan gdje zanimljivo surađju albanski premijer i Vučić. Gdje su Albanci Edija Rame pomogli da projekt Otvoreni Balkan kojem su pristupile Sjeverna Makedonija, Albanija i Srbija.

Što je Otvoreni Balkan? Kosovski premijer ne želi imati veze s time. Pa to je drugo ime za Veliku Srbiju. Vučić  koristi sve te međunarodne projekte. Pazite, sklopio dogovor s Albancima, a Albance na Kosovu bi klao”, kazao je Šola.

Open Balkan je propao

Moguće da je Šola previdio da je inicijativa Otvoreni Balkan, koju su 2019. godine pokrenule Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija s idejom da unaprede slobodan protok ljudi, roba i usluga, u međuvremenu propao.

Te tri države su i ostale njene jedine članice, jer se Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora nisu priključile, a iz Hrvatske je zagovornik Otvorenog Balkana samo predsjednik Zoran Milanović. Uz preporuku da bi trebalo uključit sve zemlje Zapadnog Balkana kako bi bio uspješan. Misli li pri tome i na Hrvatsku nejasno je iz njegova odgovora.

Premijer Albanije Edi Rama rekao je 7. srpnja 2023. da je “Otvoreni Balkan ispunio svoju svrhu i da tu inicijativu treba ostaviti po strani”. “Zemlje regije trebaju biti posvećene Berlinskom procesu”, kazao je premijer Albanije.

Berlinski proces je osnovan je 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel, a ima za cilj povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i Europske unije i pomoć da međusobne veze grade na bazi europskih vrijednosti.

D.M. /Foto: YouTube

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->