Pero Kovačević: Vlast se ponaša onako kako joj narod dopušta

21 listopada, 2023 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Jedan od najvećih problema današnje hrvatske političke stvarnosti, a vjerojatno i temeljni problem jest nefunkcioniranje pravne države i institucija pravne države.



Tri su bitna razloga nefunkcioniranja pravne države. To su politička korupcija, utjecaj izvršne vlasti na pravosudne institucije te odnos između moći i vlasti.

Politička korupcija, odnosno korupcija na visokoj razini (engl. grand corruption) je prisutna među visokim državnim dužnosnicima i političarima koji imaju političku moć i koriste ju u svrhu izigravanja institucija i pravnog sustava. Stoga je ovaj oblik korupcije izrazita prijetnja demokraciji, odnosno očuvanju vladavine prava u društvu.

Temeljni oblici političke korupcije su :

– Pronevjera novca u političkom sustavu neke zemlje od strane političkih kandidata i političara na vlasti – Netransparentnost novčanih tokova u politici – Omogućavanje privatnom sektoru da kupi politički utjecaj – Korupcija u izbornom postupku – Utjecaj na pravni sustav države da neučinkovito procesuira i time štiti kaznena djela korupcije – Utjecaj na zakonodavnu vlast da legalizira povoljniji tretman za pojedine interesne skupine.

Vlast i moć

Vlast i moć ta se dva, naoko istovjetna pojma, razlikuju se u svojoj biti.  Naime, moć je utjecaj kojega posjeduju pojedinci ili grupe da svoju volju nametnu drugima bez obzira na njihove interese ili ideje.

Moć se može nametati silom, uvjeravanjem ili novcem. Moć kao zasebna cjelina ili društvena pojava se pojavljuje u svim segmentima svakodnevnog života bilo u jačem ili slabijem vidu pa zbog toga smatram da ju je korisno proučavati. Pored toga što je dao nekoliko teorija moći Max Weber je dao i definiciju vlasti, gdje kaže da je vlast povezana direktno s moći i da je ona njen manifest, odnosno oblik njenog izražavanja.

Posjedovanje moći, te vlast, u svakom slučaju daju ljudima osjećaj superiornosti i više vrijednosti što ljudi vrlo često znaju zloupotrijebiti, a sve zbog stjecanja vlastitih interesa. Moć se obično stječe materijalno dobrim stanjem i položajem u društvu. Ono što ovdje mene zanima jest odnos moći i političke moći, odnosno odnos moći i vlasti u Hrvatskoj. Vlast se definira kao institucionalizirani oblik moći.

Ključna riječ ovdje je “institucionalizirani”.

Dakle, vlast je moć, ali institucionalizirana, a to znači da je podijeljena na političke stranke i državnu birokraciju. Vlast je moć koja je ograničena zakonom. Zato u društvima u kojima vlada ovakva podjela nije moguć demokratski deficit, ili jasnije rečeno, novinar ne može dobiti otkaz ako se našali s premijerovom seksualnošću ili premijerkinim brošem.

Ključni problem koji koči demokratizaciju hrvatskog društva jest nepostojanje jasne razlike između moći i vlasti. Problem svih problema i temeljni razlog nefunkcioniranja pravne države u Hrvatskoj je upravo u tome što je vlast moć koja u biti nije ograničena zakonom koji se provodi, koji ne pozna pojam nedodirljivih osoba.

Vlast mora biti ograničena zakonom Upravo zbog te činjenice provedena je kriminalna i nikad sankcionirana pretvorba i privatizacija, Ivo Sanader se ponašao kao vladar Hrvatske, a u stopu su ga pratili lokalni šerifi na razini gradova, županija i općina. Pravna država je bila gluha i slijepa, te imuna na sve njihove nezakonite poteze, afere, slučajeve i postupke.

Dapače mnoga kriminalna ponašanja na svim razinama su tretirana kao loše političke i/ili poslovne odluke. Korupcijom se svake sekunde u džep spremi 32 eura, podaci su antikorupcijskih aktivista. Njihova moć, kao i moć mnogih drugih općinskih ili gradskih šerifa bila je manje više- neograničena. Mogli su raditi što hoće, a tako su i činili. Razmjeri te moći su bili takvi da im nitko nije ništa mogao niti htio.

Pitate se kako je to bilo moguće i zašto?

Odgovor je jednostavan, jer živimo u zemlji u kojoj je politička volja na prvom mjestu, i ako nema političke volje, nema niti akcije. I niti jedna institucija neće raditi posao za koji nema političke volje. Demokratska politička kultura nije ukorijenjena u hrvatskom društvu, a vlast se ponaša onako kako društvo dozvoljava. Hrvatsko društvo još uvijek je podložno autoritetu i kultu ličnosti. Pritiskom Europske komisije, medija i pojedinaca pravna država je učinila prve korake. Krenuo je postupak protiv Ive Sanadera i nekih drugih dužnosnika.

Budimo realni, bio je to tek početak, igrokaz za javnost i EU, početak početaka koji su u slučaju nakon Sanadera opet vraćeni na početak. Pravna država je nezakonite postupke i nezakonito ponašanje Ive Sanadera, Milana Bandića, Ivice Todorića i nekih drugih visokih bivših dužnosnika i njihovih suradnika tretirala kao kazneno djelo ali u isto vrijeme mnoga nezakonita ponašanja drugih dužnosnika tretirala i tretira kao loše političke i/ili poslovne odluke ili ih uopće ne tretira. Slučaj plinske afere u HEP-u to zorno potvrđuje.

Pitate se kako dalje?

Napredak je ostvariv, ali dugotrajan proces. Kada vlast bude shvaćena onako kako je objašnjeno na početku, živjet ćemo u uređenom društvu. To je krajnja točka na kojoj demokracija može egzistirati i naprijed više ne može. Bezbroj je otvorenih korupcijskih, kriminalnih i drugih slučajeva i afera u Hrvatskoj i Zagrebu koje godinama čekaju pravorijek pravne države. Mnoge smo već i zaboravili, naprosto zbog toga što su stare afere zamijenjene novim aferama i tako dalje.

Kad konačno dobijemo odgovor pravne države na sve te afere i slučajeve, a istovremeno preveniramo pljačku i grabež dužnosnika, moći ćemo reći: da profunkcionirala je pravna država, a vlast je ograničena zakonom koji se primjenjuje.

Pero Kovačević/Foto: press


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->