ČETVRTI UZROK SMRTNOSTI: Oko 6,5 milijuna ljudi godišnje umre zbog zagađenog zraka

lipanj 27, 2016 maxportal
Share Button
Međunarodna agencija za energiju (IEA) izvijestila je kako će, ako se ne učine promjene u načinu na koji svijet koristi i stvara energiju, broj prijevremenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka nastaviti rasti.



Oko 6,5 milijuna smrti godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim prostorima, što ju čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskom zdravlju na svijetu, iza visokog krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja.

Štetni onečišćavači poput čestica u zraku, koje mogu sadržati kiseline, metale, tlo i prašinu, kao što su sumporov dioksid i dušikov oksid, odgovorni su za najčešće posljedice onečišćenja zraka. Sitne čestice dugotrajnim djelovanjem mogu uzrokovati rak pluća, moždani udar i srčane bolesti, te izazvati simptome poput srčanih udara koji djeluju kratkoročno.

VEZANI SADARŽAJ:

Peking je toliko zagađen smogom da se u boljim restoranima naplaćuje čak i čisti zrak

Oslobađanje ovih zagađivača događa se prvenstveno zbog neregulirane i neefikasne proizvodnje i korištenja energije, rekla je IEA u posebnu izvješću o energiji i onečišćenju zraka. Ako se nešto ne poduzme prijevremene smrti koje možemo pripisati vanjskom onečišćenju zraka narast će do 4,5 milijuna do 2040. sa sadašnjih 3 milijuna.

Prijevremene smrti zbog unutarnjeg zagađenja u kućanstvima trebale bi pasti do 2,9 s današnjih 3,5 milijuna. Čak 90 posto porasta u broju smrti odnosi se na Aziju. Iako se prognozira da će globalne emisije do 2040. sveukupno padati, postojeće i planirane energetske politike neće biti dovoljne za poboljšanje kvalitete zraka, stoji u izvještaju. Bez promjene načina na koji svijet stvara i koristi energiju, pogubna brojka stradalih od zagađenja zraka i dalje će rasti.

Štetne emisije stakleničkih plinova i dalje će padati u industrijaliziranim zemljama, a postoje naznake da će se to događati i u Kini, no one će rasti u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi gdje sve veća potražnja za energijom guši pokušaje poboljšanja kvalitete zraka.

No nove energetske i politike za poboljšanje kvalitete zraka mogu biti učinkovite, poput uvođenja pristupa čišćim štednjacima i gorivima koji mogu zamijeniti neefikasne štednjake na biomasu, strožih provođenja standarda emisija u prometu, kontrole emisija i promjene goriva u energetskom sektoru, te veće energetske učinkovitosti u industriji.

Ove mjere mogle bi osigurati da globalne emisije čestica u zraku padnu za 7 posto, sumporovog dioksida za 20, a dušikovih oksida za 10 posto do 2040. godine.

Rezultat toga bilo bi smanjenje broja smrti od vanjskog onečišćenja na 2,8 milijuna do 2040., te od unutarnjeg na 1,3 milijuna, stoji u izvještaju.

MP/Hina/Foto:reuters

Komentari
Share Button