Zagrebačka HVIDRA traži da se preko puta Ministarstva obrane podigne spomenik ratnom ministru obrane Gojku Šušku, na što Hrvoje Klasić odgovara da prije toga treba napraviti dublju povijesnu valorizaciju njegove uloge.
Postavljanje spomenika Gojku Šušku u Zagrebu naći će se na dnevnom redu sjednice Vijeća zagrebačke četvrti Donji grad nakon što je Zajednica udruga i članova HVIDRA Grada Zagreba, uz podršku više drugih veteranskih udruga, tom tijelu lokalne zajednice uputila dopis u kojem navode da su pokrenuli inicijativu za postavljanjem spomenika ratnom ministru obrane RH.
Veterani od Vijeća traže podršku u nastojanjima da preko nadležnih ureda Grada Zagreba dobiju mogućnost podizanja spomenika Šušku, koji bi bio postavljen preko puta Ministarstva obrane u parku Petra Krešimira IV., i kako navode u dopisu, “upravo u blizini mjesta gdje je toliko toga dao za Republiku Hrvatsku i naš voljeni Zagreb” u kojem je živio čitavih osam godina do smrti 1998. godine.
Premijer Andrej Plenković još je u rujnu 2018. na izbornom Saboru Zajednice branitelja HDZ-a “Gojko Šušak” najavio podizanje spomenika ratnom ministru, no tada je reagirala Inicijativa mladih za ljudska prava, podsjetivši tadašnju povjerenicu Vijeća Europe za ljudska prava da je “riječ o osobi koja je, uz Franju Tuđmana i Janka Bobetka, dovedena u vezu kao vođa zločinačkog pothvata u Bosni i Hercegovini u skladu s ekspanzionističkim težnjama tadašnjeg hrvatskog političkog rukovodstva”.
Povjesničar Ivo Goldstein u svojoj knjizi “Dvadeset godina samostalne Hrvatske“ (Novi liber, Zagreb 2010.), piše o Šušku:
“Bio je zagovornik radikalne nacionalističke politike, hrvatskog separatizma u BiH i simpatija za ustašku NDH. Iako mu je to bila neposredna obveza, nije intervenirao da se privedu pravdi počinitelji poznatih zločina protiv Srba i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH. Za njegova mandata u Ministarstvu obrane događale su se velike zloupotrebe, a njegovi su prijatelji ili štićenici bili upleteni u mutne privatizacijske poslove (…)”.
Povjesničara Hrvoje Klasić za portal Novosti je komentirao inicijativu postavljanja spoemnika ratnom ministru obrane Gojku Šušku:
– Zanimljivo je da mi kao povjesničari i nakon više od trideset godina od početka rata ne možemo dobiti na uvid dokumente vezane uz Ministarstvo obrane RH. Time ne možemo procijeniti ni djelovanje određenih institucija niti određenih ličnosti uključujući i Gojka Šuška. Činjenica je i da je Šušak kao ministar obrane bio dio pobjedničke priče vojske koja je pobijedila u ratu.
Međutim, za podizanje spomenika nekome trebalo bi učiniti dublju valorizaciju, jer nas povijesno iskustvo uči tome da kad reagiramo na prvu i donosimo odluke bez uvažavanja konkretnih činjenica, počesto činimo greške koje kasnije moramo ispravljati.
U prilog tome mislim da sad moramo ispravljati ulice u hrvatskim gradovima koje su vlasti HDZ-a 1990-ih imenovali po ustaškim suradnicima ili simpatizerima, onima koji su sudjelovali u Holokaustu. Ne bi to sad dovodio u vezu sa Šuškom, međutim možda bi podrobnija analiza na temelju dokumenata i znanstvenih istraživanja u budućnosti otkrila nešto što neće biti argument za podizanje tog spomenika – kazao nam je Klasić.
– I mimo dokumenata MORH-a, imamo dokumente Haškog suda kao i one vezene uz događanja u BiH, odnosno u Hercegovini gdje se ništa nije događalo bez znanja Gojka Šuška, što je bio predmet presude za ratne zločine Haškog suda. To je najbolji pokazatelj u ovom slučaju kojim putem moramo ići. Nije stvar je li nešto na kraju povijesna činjenica, već smeta li nas to ili ne – kazao je Klasić.
R.I. /Foto: pxll
