Gavrilovića je Uskok teretio da je u tijeku Domovinskog rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović vrijedne 68 milijuna maraka.
Županijski sud u Zagrebu zbog zastare je odbio optužbe za ratno profiterstvo protiv Đure Gavrilovića, vlasnika mesne industrije Gavrilović. USKOK-ova optužnica teretila ga je za malverzacije iz 1991. i 1992. godine, kada je s dva milijuna tadašnjih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio više tvrtki iz sustava poznate mesne industrije iz Petrinje.
Uskok je najavio žalbu Vrhovnom sudu RH.
”Odluka Županijskog suda je neočekivana za Uskok iz razloga jer je pitanje zastare u ovo predmetu pred tim sudom dosad razmatrano tri puta, dva puta tijekom istrage te jedanput prilikom potvrđivanja optužnice protiv Georga Gavrilovića. U svakom od tih slučajeva Županijski sud je zauzeo stajalište kako nije nastupila zastara”, kazala je zamjenica ravnateljice Uskoka Petra Parlov.
Zbog zastare oslobođen optužbi za ratno profiterstvo
Gavrilović je oslobođen optužbi nakon što je sutkinja Renata Miličević donijela odbijajuću presudu, zaključivši da je postupak protiv vlasnika Mesne industrije Gavrilović u zastari.
Uporište za stav kako nije došlo do zastare u ovom predmetu Uskok pronalazi u Ustavu te Zakonu o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, u kojima je propisano da kazneno djelo ratnog profiterstva ne zastarijeva.
”Izmjena Ustava i donošenje Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva 2011. godine je poduzeto kako bi se spriječilo da počinitelji kaznenog djela ratnog profiterstva prođu nekažnjeno”, istaknula je Parlov.
Zamjenica ravnateljice Uskoka nije htjela komentirati odluku prema kojoj se Gavrilovićeva obrana pozvala na odluku Ustavnog suda u slučaju Hypo, a što joj je Županijski sud dao za pravo kao argument za oslobađajuću presudu.
Gavrilovića je Uskok optužio da je u tijeku Domovinskog rata, uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, s dva milijuna tadašnjih njemačkih maraka namijenjenih obrani Hrvatske kupio pet tvrtki iz sustava Mesne industrije Gavrilović.
Novcem za obranu kupio tvrtke vrijedne 68 mil. maraka
Gavrilović je pred sudskim vijećem Županijskog suda negirao krivnju za zlouporabu položaja i ovlasti za koju ga je Uskok teretio po odredbama Zakona o nezastarjevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine.
Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.
To je, tvrde u Uskoku, učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka.
Iako je hrvatski Ustav izmijenjen 2010. godine kako bi se spriječilo da kaznena djela ratnog profiterstva i privatizacijski kriminal iz 90-ih padnu u zastaru, do sada je samo bivši premijer Ivo Sanader nepravomoćnom presudom nakon ponovljenog suđenja proglašen krivim za to kazneno djelo. Osuđen je na dvije i pol godine zatvora.
Ostali okrivljenici za ratno profiterstvo izvukli su se zbog zastare.
Ustavni sud je upravo u Sanaderovom slučaju, nakon što je prvom presudom proglašen krivim u aferi Hypo, 2015. donio odluku kojom je potpuno obezvrijedio izmjene Ustava iz 2010. godine. Nije dopustio da se automatski zanemari pitanje zastare, već je inzistirao da se ona provjerava od slučaja do slučaja.
R.I./Hina/Foto:pxll
