Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju (IBC2) u Frankfurtu, danas je uputio pismo premijeru Andreju Plenkoviću zatraživši od njega odgovore na pet pitanja, između ostalog zašto Vlada nije definirala pravila kojima bi se regulirao sukob interesa u njezinom Znanstvenom savjetu.
Pismo dolazi nakon informacije da su iz Znanstvenog savjeta izbačeni znanstvenici koji su potpisali apel javnosti i Vladi, a što je Vlada demantirala. Đikić je u pismu optužio za sukob interesa neke članove Znanstvenog savjeta, među njima Gordana Lauca i Dragana Primorca
Đikićevo pismo u nastavku prenosimo u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Vlade RH, gospodine Plenkoviću!
Obraćam Vam se javno jer još uvijek nisam primio odgovor na moja pitanja, koja sam Vam, u posljednje vrijeme, osobno upućivao na razne načine. Nikakav odgovor nisam dobio ni unatoč tome što je predstojnik Vašeg ureda, gospodin Frka-Petešić, obećao da će Vam prenijeti moje poruke prije više od 14 dana.
Naime, želim s Vama podijeliti nekoliko stručnih podataka koji ukazuju na značajne probleme u funkcioniranju znanstvenog savjeta Vlade RH, ali i zdravstvenog sustava u RH, što kao liječnik, znanstvenik i humanist smatram svojom obvezom.
Opetovano se obraćam Vama jer je riječ o problemima koje upravo Vi, a možda i jedino Vi, u ovom trenutku možete riješiti ili barem njihove razmjere umanjiti. Prije svega, od Vas očekujem odgovore koje zanimaju ne samo mene, nego i cjelokupnu hrvatsku javnost:
1. Zašto Vlada RH (već u startu, a pogotovo nakon što se pokazalo nužnim) nije definirala pravila kojima bi se regulirao sukob interesa u Znanstvenom savjetu Vlade RH?
Naime, posve je evidentno da su pojedini članovi Znanstvenog savjeta Vlade RH u klasičnom sukobu interesa, s obzirom na to da imaju svoje privatne firme (Gordan Lauc), privatni institut (Miroslav Radman) i privatnu bolnicu (Dragan Primorac) koje nisu javno deklarirali od početka rada ZS Vlade RH.
Gospodin Frka-Petešić i ministar Vili Beroš su tek nedavno izjavili da namjeravaju napisati kodeks ponašanja svih članova. Zašto to čine tek sada?
Zašto nitko u Vladi RH, u ovih 8-9 mjeseci rada znanstvenog savjeta, nije smatrao potrebnim definirati, tj. precizno odrediti elemente sukoba interesa te u skladu s njima utvrditi tko je u sukobu interesa od članova Znanstvenog savjeta?
2. Zašto ste dopustili da dva člana Znanstvenog savjeta, koja su u studenome i sama priznala da su u direktnom sukobu interesa, nastave raditi kao da je riječ o nečemu marginalnom tj. za zdravstveni sustav i hrvatsku javnost posve beznačajnom?
U prilogu podastirem autentične izjave Gordana Lauca i Dragana Primorca koje su poslali Vama u Vladi RH, a kojima su i sami potvrdili da su bili u sukobu interesa do polovice studenog. Na te se izjave nitko iz Vlade nije se osvrnuo već puna tri tjedna! Naprotiv, te se informacije od javnosti prikrivaju, a meni uskraćuje odgovor na postavljena pitanja.
Gordan Lauc, 14. 11. 2020.: „U sklopu gore navedenog zaključujem da sam u potencijalnom sukobu interesa, te da bilo koji moj savjet koji bi išao u smjeru povećanog opsega testiranja treba promatrati u kontekstu moguće financijske dobiti koje bi iz toga mogla proizaći.“
Dragan Primorac, 17. 11. 2020.: Predmet: Potencijalni sukobi interesa:
„…zadnjih mjesec dana Specijalna bolnica Sv. Katarina provodi antigensko testiranje.“
3. Postoji li direktni sukob interesa i materijalne dobiti Vašem savjetniku, Gordanu Laucu, glede djelovanja njegove privatne kompanije Genos?
Gordan Lauc je vlasnik Genos d.o.o. koja je provela postupak validacije qPCR testa za SARS-CoV-2 te koja prodaje GlycanAge test biološke dobi koji je dobar prediktor teškog oblika COVID-19. Zašto je gospodin Lauc o svojim sukobima interesa obavijestio ostale članove znanstvenog savjeta tek 14. 11. 2020.? Znači, osam mjeseci od početka rada znanstvenog savjeta.
Posjedujete li, gospodine premijeru, informacije da je tijekom rada u Znanstvenom savjetu Gordan Lauc diskutirao o testiranjima koja se trebaju promovirati medu građanima za borbu protiv covid-19 te medijski prezentirao takve teme u javnosti? Uočavate li u tome išta sporno?
4. Tko je omogućio Vašem savjetniku, Draganu Primorcu, da preko privatne bolnice naplaćuje antigenske testove građanima po cijeni od 350,00 kuna i na taj način privatna bolnica zarađuje vrlo visoke iznose tijekom korona krize?
Naime, privatna bolnica Sv. Katarina od 17. 10. 2020. godine naplaćuje 350,00 kuna po antigenskom testu (što je oko 46 eura). Vlada RH nije uvela pravila o uvođenju antigenskih testova u HZJZ i njihovim cijenama sve do 26. 11. Zašto to nije učinila, a trebala je? Upravo time što je to propustila učiniti, Vlada RH je privatnicima omogućila zarade veoma visokih iznosa na testiranjima, koja ne podliježu bilo kakvim pravilima i limitima. Naravno, to bi predstavljalo nezakonito postupanje u bilo koje vrijeme. No u razdoblju globalne pandemije, kad su građani posebno zabrinuti za svoje zdravlje i živote, i u tom smislu skloni nekritički izdvajati koliko god im se kaže, to je i neopisivo moralno potonuće.
Stoga izravno Vama, gospodine premijeru, upućujem pitanje: Kako je moguće da Vaš savjetnik Dragan Primorac sve to vrijeme djeluje u klasičnom sukobu interesa (dakle, punih mjesec dana)? Je li on podatak da njegova privatna bolnica provodi antigenska testiranja pod gore opisanim uvjetima prikrivao pred Vama i ostalim članovima Znanstvenog savjeta? Ili, a što bi bilo još gore, jeste li Vi za to cijelo vrijeme znali?
Naime, cijene toga testiranja u njegovoj su bolnici među najvišima u RH i iznose 350 kuna! Iz toga proizlazi kako se, na takvim testiranjima, na svakom građaninu može zaraditi u prosjeku 40 eura (ako je prodajna cijena 46 eura a uvozna cijena tih testova, prema riječima gospodina Capaka, 6 eura!).
Uvjeren sam da bi većinu građana, a ne samo mene, zanimalo sljedeće:
Što premijer RH misli tj. kako on kvalificira takvo postupanje članova Znanstvenog savjeta koje je sam imenovao, a posebice u vrijeme zdravstvene ugroze bez presedana, dok većina građana i gospodarstvenika jedva preživljava? Može li premijer javnosti ponuditi bilo kakvo racionalno opravdanje za ovakve postupke?
5. Tko je odobrio korištenje kapaciteta javnog zdravstva tijekom korona krize za privatne projekte testiranja nogometaša Vašeg savjetnika Dragana Primorca?
Dragan Primorac je izjavio da je Hrvatski nogometni savez pokrenuo testiranje nogometaša i da je dio tih testiranja napravljeno u javno-zdravstvenoj ustanovi Andrija Štampar. Također, najavio je da je HNS platio trećinu troškova projekta, no, prema do sada poznatim podacima, ne zna se gdje je uplaćen novac HNS-a i za koje potrebe. Je li moguće dobiti izravni odgovor na to pitanje?
Osim toga, Dragan Primorac je izjavio da je taj privatni projekt koristio kapacitete ustanove javnog zdravstva Andrija Štampar na temelju etičkog odobrenja. Tko je iz ministarstva zdravlja dao dopuštenje da se privatni projekt ostvaruje u ustanovi javnog zdravstva tijekom ozbiljne zdravstvene krize, kad je prioritet trebao biti testiranje starijih i rizičnih grupa? Ili drugim riječima, na koji etički kodeks se cijeli projekt naslanja?
Stoga, javnost bi zacijelo zanimao i jasan odgovor premijera na pitanje: smatra li opravdanim korištenje javnog zdravstvenog sustava za privatne potrebe svojeg savjetnika, Dragana Primorca, i je li to on osobno odobrio? Ako nije, tko jest?
Da sažmem izneseno: vidite li Vi, gospodine premijeru, ikakvu odgovornost Vas i Vlade RH za to što su Vaši savjetnici Lauc, Primorac i Radman, i to po više osnova, trebali deklarirati sukobe interesa, a Vi ste na to trebali reagirati ali niste?
Upravo zbog ovih dilema, gospodine Plenkoviću, građani RH trebaju ozbiljne reakcije i brze odgovore od Vas kao najodgovornije osobe u RH, koji može potvrditi ili pak otkloniti sumnje na sukob interesa u zdravstvu i na korona profiterstvo, te razne oblike zlouporabe sustava javnog zdravstva njihovim stavljanjem u funkciju privatnih interesa. Jer, o tome će značajno ovisiti ne samo perspektiva borbe protiv pandemije nego i budućnost tj. oporavak zdravstvenog sustava i u vrijeme nakon pandemije.
I napokon, u vrijeme pisanja ovog otvorenog pisma, došla je vijest da se Vlada zahvalila na suradnji petorici dosadašnjih članova Znanstvenog savjeta, i to potpisnika apela upućenog javnosti, a zadržala one članove (Lauc, Primorac i Radman) koji su pod sumnjom na sukob interesa i koji kroz dulje vrijeme u javnost odašilju zbunjujuće i kontradiktorne tvrdnje o pandemiji. Ovim postupkom možda ste i najjasnije do sada pokazali i javnosti poručili na čemu temeljite svoj odabir savjetnika i suradnika: čemu pridajete značaj, što cijenite a što Vas ostavlja ravnodušnim. No bez obzira na sve, moj savjet Vama je da dobro razmislite jesu li baš ovih petero vrhunskih stručnjaka, koji rade volonterski i sa srcem za ovu zemlju, oni koje trebate smijeniti?
Poznata pouka „Ne nutim necare!“ (nemoj ubiti glasnika), gospodine premijeru, u vrijeme ovakvih kriza, postaje aktualnijom nego ikad. A „ubiti glasnika“ koji zna, tijekom upravljanja velikim zdravstvenim krizama, u prenesenom i doslovnom smislu može predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje i živote mnogih ljudi. Bojim se i brinem da bi u ovom slučaju, u uvjetima izuzetno nepovoljne epidemiološke situacije kakva je trenutno u RH, moglo biti upravo tako!
S poštovanjem,
Ivan Đikić
