Izjava Matice hrvatske o srpskom Zakonu kojim svojataju Držića i Gundulića

18 siječnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Predsjedništvo Matice hrvatske na svojoj je sjednici 18. siječnja 2022. usvojilo izjavu vezanu za donošenje srpskog Zakona o kulturnom nasljeđu, a ujedno je i reagiralo na napise o Zakonu o hrvatskom jeziku čiju je izradu predsjednik MH Miro Gavran najavio na konferenciji za medije, održanoj 10. siječnja 2022.

Izjavu Predsjedništva MH donosimo u nastavku u cijelosti.

Zgroženi smo Zakonom o kulturnom nasljeđu koji je Republika Srbija donijela u prosincu prošle godine. Dvije godine ranije u biblioteci „Deset vekova srpske književnosti“ tiskali su u nakladi Matice srpske iz Novoga Sada Marina Držića, a nešto prije toga i Ivana Gundulića.



Tada smo podsjetili javnost da prisvajateljima nisu važni sami po sebi ni Gundulić ni Držić, ni ostali hrvatski književnici i njihova djela, važan im je hrvatski teritorij koji nikada nisu uspjeli posvojiti i osvojiti ni kulturom ni ratnim operacijama.

Iza prividnog prvorazrednog interesa za hrvatske pisce stoji isključivi interes za hrvatskim prostorom, za hrvatskim morem. Treba ovdje upozoriti i na činjenicu da srpska kulturna elita u svojim povijesnim posezanjima nije uspjela uskladiti ciljeve sa srpskom političko-vojnom elitom. Više je puta srpska vojska napadala i uništavala sva ona dobra i vrijednosti koje je kulturna elita željela i još uvijek želi prisvojiti.

>>> Matica hrvatska optužila Maticu srpsku za bezočnu krađu i otimačinu

Ta je spoznaja ostavljala osjećaj nesigurnosti i nemira sve do devedesetih godina 20. stoljeća i do konačne pobjede nad srpskom vojskom i uspostave samostalne i slobodne države Hrvatske. Sada imamo svoju državu koja štiti i naše granice i naše materijalne i duhovne kulturne vrednote.

Ovaj događaj samo potvrđuje koliko je važna naša skrb o našem jeziku i koliko je bila dobra nedavna odluka Matice hrvatske kada smo osnovali Radnu skupinu za izradu nacrta Zakona o hrvatskome jeziku. Sama ideja, uz brojna odobravanja u javnosti, izazvala je i nekoliko oštrih napada i nerazumijevanje, uz retoriku sličnu onoj iz 1967. kada je donesena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pa čak i onu iz siječnja 1972. godine kada je započelo nemilosrdno gušenje Hrvatskog proljeća.

Podsjećamo javnost da je hrvatski jezik službeno priznat kao 24. jezik u Europskoj Uniji te međunarodno priznat kao samostalni 1. rujna 2008. i njegova kodna oznaka je „hrv“ pri Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 „Registration Authority“ u Washingtonu. Vrijeme je da napokon hrvatskom jeziku damo priliku da ostvari sve svoje mogućnosti, te da se i u našim medijima počne koristiti bogatstvo toga jezika, izbjegavajući nepotrebne zabrane i restrikcije. Radna skupina Matice hrvatske nastojat će ponuditi okvir kojim se javna uporaba jezika podiže na dostojnu razinu. Dakle, u pitanju je uporaba hrvatskog jezika u službenoj komunikaciji, a nikakvi inspektorati koji bi ispisivali kazne. Takvo je tumačenje banalno i zlonamjerno.

Kada nacrt toga Zakona bude izrađen, bit će predstavljen javnosti, pa će tada javna rasprava i argumentirana kritika biti dobrodošli. Za sada, napad na samu ideju izrade Zakona o hrvatskom jeziku izaziva zebnju i nelagodu, pogotovo kada znamo da gotovo svi narodi u Europi imaju zakone kojima uređuju pitanja javne uporabe svojih jezika, a naši se susjedi uporno i nadalje bave svojatanjem naše književne baštine, samo ovaj put uz svesrdno odobravanje i njihove službene politike. Vrijeme je da osvijestimo jednostavnu istinu: budemo li imali samopoštovanja, i drugi će nas poštivati.

Predsjedništvo Matice hrvatske

Zagreb, 18. siječnja 2022.

 

 


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •