Priština: Petorici Srba osumnjičenih za ratne zločine iz 1999. određen pritvor

15 lipnja, 2026 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Petorici uhićenih Srba, koje kosovsko tužiteljstvo tereti za umiješanost u ratne zločine tijekom sukoba 90-ih godina, sud u Prištini odredio je u ponedjeljak pritvor do 30 dana, potvrdili su medijima njihovi odvjetnici.



Tužitelj Specijalnog tužiteljstva Kosova Ilir Morina priopćio je u nedjelju da je policija, u suradnji s tužiteljstvom, uhitila pet umirovljenih pripadnika srbijanskog MUP-a zbog sumnje da su počinili ratne zločine u selu Račak 15. siječnja 1999. godine.

Uhićene je saslušao sudac za prethodni postupak Osnovnog suda u Prištini, koji je prihvatio prijedlog tužiteljstva i odredio im jednomjesečni pritvor.

Odvjetnici uhićenih u nedjelju su, na sjednici sudskog vijeća, rekli da je riječ o još jednom pokušaju pripisivanja kolektivne krivnje i da tužitelj nije naveo konkretne optužbe i pojedinačne dokaze o njihovoj navodnoj umiješanosti u zločine, ali su ocijenili da će unatoč primjedbama obrane sud ipak odrediti pritvor.

Ured za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade reagirao je priopćenjem ocijenivši da se uhićenjima na djelu pokazuje “sustavno političko i institucionalno nasilje Prištine na čelu s premijerom Albinom Kurtijem”. U priopćenju je naglašeno da uhićeni “godinama žive” na Kosovu i nisu napuštali svoje domove ” jer se nisu imali od čega kriti niti bježati”.

Slučaj Račak – piše Hina, koja se očito napaja samo na srpskim izvorima – datira od 15. siječnja 1999. godine kada je u istoimenom kosovskom selu, kako prenosi Hina,  “u sukobima policijskih snaga tadašnje SR Jugoslavije (SRJ) i pripadnika gerilske Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) poginulo 45 Albanaca“.

Miloševićeve vlasti tvrdile su da su svi ubijeni bili članovi “šiptarske terorističke bande” koji su poginuli u oružanim sukobima sa sigurnosnim snagama.

Nasuprot Hini ( i Miloševiću) brojna izvješća međunarodnih organizacija – Human Rights Watch, OESS, ICTY, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda  – okarakterizirala su događaje u Račku kao masakr albanskih civila od strane srbijanskih snaga.

“Ako imate gotovo 50 mrtvih na jednoj strani i samo jednog ranjenog na drugoj, onda se čini da mjesto nije bilo dobro branjeno” rekao je Joseph Maisonneuve, voditelj misije OESS-ove Verifikacijske komisije (KVM) na Kosovu.

Prema izvješću Human Rights Watcha, srpska policija u Račku pucala je na civile, mučila zatvorenike i pogubila ih po kratkom postupku. Prema svjedočenjima očevidaca stranim novinarima “srpski vojnici ubijali su i osakaćivali svoje žrtve, a šestosatna orgija nasilja završila je pjevanjem nacionalističkih pjesama”.

Voditelj misije OESS-a, William Walker, posjetio je mjesto zločina, osudio masovna ubojstva i pozvao Međunarodni kazneni sud da istraži masakr. Walker je opisao događaje toga dana:

U jarugi iznad sela, vidio sam prvo tijelo. Bilo je prekriveno dekom, a kada su ga otkrili, primijetio sam da nije bilo glave na njemu – samo nevjerojatno krvavi nered na vratu. Netko mi je rekao da je lubanja bila na drugoj strani jaruge i pitao me želim li i to vidjeti. A ja rekoh: “Ne, mislim da sam dobio prilično dobar dojam o čemu se radi.”

Još tri tijela su pronađena. Oni su izgledali poput starijih ljudi, sa sivom ili bijelom kosom… Imali su rane na glavi, i bilo je krvi na njihovoj odjeći.

Zatim veću skupinu tijela. Nisam ih mogao nabrojati. Upravo sam pogledao još jedno i vidio puno rupa u glavi – u vrhu glave i zatiljku… Rečeno mi je da je bilo i drugih tijela dalje, prema gore i nad uzvisini brda. I novinari i inspektori su me pitali bih li htio osobno otići gore i vidjeti ostatak, a ja sam rekao – vidio sam dosta.”

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda osudilo je masakr nad kosovskim Albancima, a Pokolj u Račku” je bio okidač koji je doveo do intervencije NATO-a, bio neposredan povod za višemjesečno bombardiranje tadašnje SR Jugoslavije, započeto 24. ožujka te godine.

Zračni udari u kojima je sudjelovalo 19 članica NATO-a okončani su potpisivanjem međunarodnog sporazuma u Kumanovu, početkom lipnja 1999., nakon kojeg su se s Kosova povukle policijske i vojne snage SRJ. Povlačenje je pratio i egzodus više od 200.000 kosovskih Srba i nealbanaca, od kojih se deseci tisuća više nisu vratili na Kosovo.

“Slučaj Račak”, koji i dalje prate kontroverze, suprotstavljeni narativi i duboke političke tenzije, uhićenjem i procesuiranjem petorice osumnjičenika ponovno je vraćen na političko-pravosudnu scenu.

M. Marković/Foto: rtk.com


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->