Većina Hrvata zna da je sveti Patrik zaštitnik je Irske, a manje je poznato da i Hrvati imaju svojega zaštitnika. Na to je danas podsjetio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Na početku današnje sjednice Jadnroković je kazao da je kako je Hrvatski sabor na zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687., na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio svetog Josipa zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva.
Kao trajan spomen na tu odluku 2008. godine na ulazu u Hrvatski sabor postavljen je reljef sv. Josipa, rad kipara Šime Vulasa. Reljef je blagoslovio mon. Vlado Košić, biskup Sisačke biskupije.
U Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:
“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”
Inače, štovanje ovoga sveca, najpoznatijeg kao zakonitoga supruga Djevice Marije, započelo je oko 850. godine u Reinchenau, a kasnije su ga osobito promicali sv. Franjo Saleški, Ivan Gerson, franjevci te papa Siksto IV, koji je proglasio blagdan sv. Josipa obaveznim za svu Crkvu. U sjevernim krajevima Hrvatske štovanje sv. Josipa širili su isusovci.
Blagoslov reljefa sv. Josipa u Hrvatskom saboru 2008. godine
Evanđelja navode da je sv. Josip bio iz Davidove kraljevske dinastije, po zanimanju tesar. Vijest o Marijinu bezgrešnom začeću prihvatio je i kao zaštitnik joj nesebično pomagao, a o Isusu se brinuo poput pravoga oca.
U svom pismu od 16. siječnja 1940. hrvatsko-slavonski metropolit i zagrebački nadbiskup, bl. kardinal Alojzije Stepinac obavještava vjernike:
“Udovoljavajući mnogim molbama katoličkih vjernika da se blagdan sv. Josipa podigne na zapovjedni blagdan za sve biskupije Kraljevine Jugoslavije, katolički biskupi Kraljevine Jugoslavije obratili su se Svetoj Stolici (…). Sv. Stolica je reskriptom Svete Kongregacije Koncila od 20. studenog 1939. uvažila molbu.
“Naša Biskupska konferencija na svom proljetnom zasjedanju 1972. “…stala je na stanovište da je odluka Hrvatskog Sabora iz 1687. g., kojom se sv. Josip proglašuje nebeskim zaštitnikom Hrvatskog Kraljevstva, i sada na snazi, jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko Kraljevstvo, nego hrvatski narod, koji nadživljuje sve peripetije oko svoga suvereniteta. To je proglašenje na prijedlog zagrebačkog biskupa Martina Borkovića bilo pravovaljano sa svjetovne i crkvene strane, i kasnije nije nikada osporeno.”
Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio je godinu svetog Josipa. U Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu 19. ožujka 1988. tom prigodom sastavio je i molio molitvu sv. Josipu za Domovinu DOMOVINU.
Na XXXVII. plenarnom zasjedanju Hrvatske Biskupske Konferencije održanom u Šibeniku od 5. do 7. studenoga 2008. godine sveti Josip proglašen je glavnim zaštitnikom Hrvatske.
M. Marković/Foto: press
