OŠTRE KRITIKE PREDSJEDNICE: Vlada se prilagođava koalicijskim partnerima, a ne interesima države

lipanj 11, 2018 maxportal
Share Button

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak na Pantovčaku predstavila svoje demografske mjere. Isti dan održava se i sastanak Vladinog tima za izradu strategije za demografiju



Grabar Kitarović demografske mjere je  predstavila nakon što je premijer Plenković odbio njezin zahtjev da na temu demografije održe zajedničku sjednicu Vlade.

–  Ne mogu reći da nije bilo suradnje s Vladom, no u ovom pitanju nije bilo te sklonosti. Žao mi je što Vlada nije prihvatila taj moj prijedlog za sjednicu Vlade, to bi bio pozitivan proces koji bi građanima pokazao da možemo surađivati, da nismo isključili i da imamo tu sposobnost da možemo preuzeti odgovornost za razvoj društva. Nitko od nas nije odgovoran za stanje koje smo zatekli. Poslat ću ove dokumente i Vladi RH, nadam se daljnoj suradnji. Konstruktivna suradnja je uvijek najbolja – kazala je Grabar-Kitarović.

Na njenim demografskim mjerama radili su ugledni demografi i drugi stručnjaci, na čelu s predsjedničinim savjetnikom demografom Anđelkom Akrapom.

Predsjednica je rekla kako je ovo njezin osobni prinos jer je riječ o opstanku Hrvatske kao države. ‘Problem je sve veći udio starijeg stanovništva, sve manji broj rođenih i iseljavanje’, kazala je.

– Riječ je o životnom pitanju, pitanju opstanka Hrvatske i naroda. U svojem izbornom programu demografsko pitanje sam istaknula kao jedno od najvažnijih te sam najavila da ću provoditi aktivnu politiku demografske obnove. Demografska revitalizacija je na vrhu prioriteta kojima sam posvetila svoj mandat. Taj plan mjera pisala sam osobno u suradnji sa svojim suradnicima, zahvaljujem im na svemu. To je bio vrlo složen posao.


Namjera mi je potaknuti javnu raspravu o žurnoj potrebi rješavanja demografskih problema u koji moraju biti uključene sve pore države. Provedba tih mjera ima svoju cijenu, ali njihova neprovedba ima još veću cijenu – nestanak hrvatskog naroda u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba ovih mjera je ulaganje u budućnost današnjih i budućih generacija.

Demografija je prioritet

Ovaj prijedlog sadrži niz mjera koje se moraju i mogu provoditi odmah, dok se dio njih mora provoditi u fazama. Hrvatskoj su potrebne duboke i korjenite društvene promjene kako bi uspjeh mjera bio potpun.

– Promjena društvene klime počiva na jasnim kriterijima odgovornosti. Nužno je obnoviti naše institucije tako što ćemo odrediti prioritete hrvatske politike. Samo tako moguće je vratiti povjerenje građana u politiku.

– Društveni konsenzus je poanta svega ovog danas što radimo. Prema popisu stanovništva 2011. Hrvatska je imala 4,2 milijuna stanovnika. Hrvatska sada ima manje od 4 milijuna stanovnika. Više stanovnika je umrlo nego što ih je rođeno. Domovinski rat samo je ubrzao nepovoljne demografske trendove. Stanje nas upozorava da će Hrvatska ako ne zaustavimo katastrofalne trendove do 2051. izgubiti više od milijun stanovnika.

Ubrzano raste broj starijeg stanovništva u dobi iznad 65 godina. Projekcije pokazuju da će do 2015. Hrvatska imati 3,1 milijuna stanovnika, od čega će se broj mladih smanjiti za 41 posto. Činjenica je da Hrvatska demografski stari, naš mirovinski sustav će biti neodrživ.

Koji su razlozi iseljavanja?

Nastavljanjem sadašnjih trendova smanjit će se broj radno sposobnih i fertilnih stanovnika. Povećavat će se broj mrtvih naselja ili s dominantno starijim stanovništvom.

– Iseljava se obrazovana i mlađa populacija, natalitetni i radni potencijal. Odlaze cijele obitelji. Riječ je o pravom egzodusu hrvatske mladosti koji se intenzivirao ulaskom Hrvatske u EU. Država ne raspolaže službenim podacima o broju iseljenih osoba.

Samo u 2017. Hrvatsku je napustilo oko 80.000 ljudi. Potrebno je podrobno sagledati uzroke iseljavanja.

Prvo, opća društvena klima – malodušje, beznađe, apatija, nedostatak perspektive, ideološke podjele i svađe o povijesnim ostavštinama totalitarnih sustava, nepotizam, raširena korupcija, klijentelizam, zapošljavanje podobnih, vjerenje da je dobra veza potrebna za zapošljavanje,osjećaj da je država nekima majka, a nekima maćeha.

Drugo, radni, materijalni i socijalni status – nezaposlenost, mala plaća i neisplata plaće, neplaćanje prekovremenih, diskriminacija prema mladim ženama, nemogućnost zasnivanja obitelji radi neriješenog stambenog statusa. Problem blokiranih je dokaz do koje mjere problem može eskalirati ako se ne rješava.

Treće, želja za školovanjem, putovanje, uvjerenje da je život drugdje bolji. Problem je što ne stvaramo uvjete za povratak mladih.

Četvrto, nepostojanje jedinstvene temeljne gospodarske politike, pasivna politika državnih poduzeća, nedostatak dugoročne strategije razvoja poljoprivrede ugrožava ruralna područja. Obrazovni sustav nam je trom i zastario.

Važniji su koalicijski partneri nego interes Hrvatske

Velik broj ministarstava prilagođava se koalicijskim potrebama, a ne potrebama društva. Pojedine državne službe djeluju poput represivnog aparata koji guši poduzetništvo, a nije u stanju suzbiti sivu ekonomiju.

– Prva skupina jesu gospodarske mjere. Temeljnih cilj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta koja će biti konkurenta u domeni srednjih i viših primanja. Porezna reforma je ključ svega, cilj je smanjiti trošak rada i poslovanja za poslodavce, a povećati neto plaće za zaposlenike.

Drugo, reforma javne uprave koja mora postati uslužni centar građanima, umjesto što je nekad represivni aparat. Jedan od ciljeva mora biti promjena strukture gospodarstva, privlačenje stranih ulaganja…

Ključno je usklađivanja obrazovanog sustava s globalnim trendovima – automatizacija, robotizacija..

Pitanje blokiranih građana

Oko 326 tisuća građa RH ima blokirane račune čime su isključeni iz normalnih života. Sve dosadašanje izmjene ovršnog zakona nisu dale rezultate. Stoga predlažem zaokret u rješavanju ovog pitanja.

  • Prvo, ovršni postupak treba vratiti u nadležnost sudova
  • Druga mjera, uvođenje instituta apsolutne zastare. Rok zastare treba odrediti zakonodavac.
  • Treće, izmijeniti zakon o stečaju potrošača. Ne bi trebao biti obvezni nego fakultativni.
  • Četvrto, regulirati područje zateznih kamata.
  • Peto, preispitati zakonitost rada tvrtki za naplatu potraživanja.

Mjere obiteljske politike

–  Postoji diskrepancija između broja djece koju bi obitelji htjele imati i onog koliko ih imaju, problem je u nesrazmjeru između želja i socioekonomskih uvjeta. Prvo, financijske naknade i olakšice. Tu su usluge skrbi o djeci. Treće vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste. Sve novčane naknade su dobrodošli no postoji očita potreba za njihovim osuvremenjivanjem. Naknade imaju funkciju socijalnih davanja. Moramo težiti tome da prerastu u demografske i populacijske mjere, a ne da budu nadoknađivanje plaća. Moramo uvesti univerzalni dječji doplatak.

Predlažem ove mjere – delimitirati rodiljne i roditeljske naknade na prvih šest mjeseci, drugo naknada za drugo i svako sljedeće dijete 20 posto prosječne plaće, treće vrtić za svako dijete, produljeni boravak i vrtić za svako školsko dijete…

– Potrebne su nam mjere useljavanja u Hrvatsku – predlažem osnaživanja središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske, mislim da osim protokolarne uloge trebalo bi im dati i stvarne ovlasti, da im mogu davati podatke koji će im pomoći shvatiti koje su prilike u Hrvatskoj koje im želimo pružiti.

Trebamo raditi na povećanju upisnih kvota na sveučilišta, ne samo na stipendijama za učenje hrvatskog jezika, trebamo programe razmjene srednjoškolaca, radne dozvole za putovanja i rad, aktivna promocija kroz diplomatsko-konzularna predstavništva, posebna ulaganja u poduzetničku klimu, slati ljude koji će raditi s iseljenicima na svim tim područjima. Ciljano useljavanje u skladu s potrebama rada…

Danas se sastaje i Vladin tim za izradu strategije za demografiju

Zanimljivo je da se u ponedjeljak održava i sastanak Vladinog tima za izradu strategije za demografiju. Da je uopće osnovano javnost je doznala tek nedavno, prenosi N1.

– Grupa je heterogena. Sastoji se od politologa, sociologa, demografa, povjesničara. Oformljeni smo u travnju. Ovo sutra će biti treći sastanak – kazao je za N1 politolog Anđelko Milardović.

Nije jasno zašto uopće postoji još jedno Vladino tijelo kada se u Vladi pitanjem demografije već bavi resorno ministarstvo, ali i Vijeće za demografsku revitalizaciju kojim predsjeda premijer.

Vlada je do sada po pitanju demografske obnove povećala rodiljne nakanade, doplatak za djecu, pokrenula obnove i izgradnje vrtića te porezno rasteretila roditelje. No za predsjednicu sve je to malo.

– Od ove Vlade smo vidjeli samo parcijalne mjere – kazala je nedavno predsjednica, a takve kritike upućuje već mjesecima.

Dužan joj ne ostaje ni premijer i ministri koji uzvraćaju da je lakše kritizirati nego rješavati probleme. Preko medija je premijer odbio predsjedničin zahtjev za zajedničku sjednicu Vlade.

Predsjedničine mjere razmatrat će Vijeće za demografsku revitalizaciju. No, nije jasno hoće li ih se uklapati i u strategiju.

M.M. /Foto:screenshot

Komentari
Share Button