Olujna bura koja već dva dana puše u Boki Kotorskoj jutros je nanijela veliku štetu Mornarici Vojske Crne Gore. Oštećen je i oteti hrvatski jedrenjak “Jadran.
Rashodovani desantni brod minopolagač DBM-241 “Krk” jutros oko 10 sati prevrnuo se na bok i potonuo na vezu u Boki Kotorskoj.
Oštećen je rashodovani vodonosac PV-17 “Alga” čiji je trup također naplavljen pa je taj brod pramčanim dijelom nalegao na morsko dno u plićaku gdje je bio vezan.
Pretpostavlja se da su jaki valovi i olujna bura tijekom noći “tukli” brod koji je pritom udarao u tanker za vodu PV-17 koji je bio vezan između DBM-a i obale. Dotrajali i korozijom izjedeni limovi na oplati broda su najvjerojatnije popustili pod udarcima pa je u desantni brod Krk ušla voda, prevrnuo se i potonuo uz obalu.
Na licu mjesta su ekipe Mornarice VCG, Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, kao i Inspekcija sigurnosti plovidbe iz Kotora koje pokušavaju ispumpati more iz trupa PV-17 i iako tom brodu vrate djelomičnu plovnost kako bi ga uklonili s te lokacije.
Nova tragedija i na “Jadranu”
Olujna bura sinoć je prouzrokovala veću štetu otetom hrvatskom– jedrenjaku “Jadran”. Crnogorci za oteti hrvatski jedrenjak “Jadran” pišu da je najvrijednij brod Mornarice Crne Gore.
Udari vjetra polomili su drveni nastavak pramčanog jarbola koji je ostao visiti zapetljan o brodsku užad na visini od skoro 30 metara iznad palube.
Ovo je već drugi put da se lome, pucaju i padaju drveni dijelovi snasti “Jadrana” koji su kao potpuno novi dijelovi, montirani prilikom posljednjeg velikog remonta tog broda u Bijeloj. Remont koji je koštao preko 1,7 milijuna eura, očito je obavljen prilično nekvalitetno.
U svibnju prošle godine na “Jadranu” koji je također tada bio vezan u luci Bar, došlo je do prve havarije ovog tipa kada se slomio glavni križ na pramčanom jarbolu broda. Drveni križ koji služi za razapinjanje jedara, težak je nekoliko stotina kilograma, a pukao je zbog lošeg materijala od kojeg je bio napravljen i ranijih oštećenja koja je pretrpio.
Oštećenje na Jadranu/ foto: Siniša Luković
“Jadran” je već dvije godine potpuno je nepokretan, ne isplovljava iz luke Bar jer je u katastrofalno lošem stanju.
Jadran je hrvatski školski brod jedrenjak. Brod je tako do početka Domovinskog Rata u Hrvatskoj 1991. imao matičnu luku u Splitu.Potkraj 1990. godine bio je na remontu u Tivtu. Od tada su ga koristile vojska Srbije i Crne Gore, a od 2006. školski brod Jadran postao je sastavni dio mornarice Crne Gore te su njezini dužnosnici tvrdili su da je vlasništvo Crne Gore.
Crna Gora je u vojnom proračunu bivše SFRJ, po službenim podacima, sudjelovala s prosječno 1,9 posto (1987. godine s 0,9 posto, a 1989. s točno 2 posto), a nakon raspada savezne države domogla se čak 86 posto nekadašnjeg brodovlja i opreme JRM.
Ministarstvo obrane Crne Gore u proteklom je desetljeću rasprodalo većinu plovila i naoružanja nekadašnje flote JRM-a (veći dio na crnom tržištu jer je riječ o ukradenoj robi) te prema neslužbenim procjenama uprihodilo više od 300 milijuna eura.
Prema procijeni vrijednosti diobene mase naoružanja i vojne opreme JNA na dan 31. 12. 1990. godine, vrijednosti vojne imovine koju prema sukcesijskom sporazumu potražuje Hrvatska, iznosi oko 10 milijardi dolara, od čega nam Crna Gora duguje dvije milijarde, a Srbija osam milijardi dolara.
Tu je jedna vrlo zanimljiva pravna situcija po kojoj je Srbija u praksi preuzela sva crnogorska potraživanja od drugih država sljednica, ali ne i obveze Crne Gore prema njima. Pravne obveze Crne Gore prema drugim državama slijednicama nikada nisu prestale tako da Hrvatska i dalje pravno osnovano potražuje imovinu od Crne Gore.
Crnogorska vlada je potkraj 2021. objavila je da su Crna Gora i Hrvatska postigle suglasnost o osnivanju međudržavne komisije koja bi se na detaljniji način posvetila rješavanju pitanja broda Jadran, s obzirom na različita tumačenja kome brod pripada.
No, što se tiče Hrvatske, što se tiče međunarodnog pomorskog prava i svih ugovora Badinterove komisije, jedrenjak Jadran pripada jedino i isključivo Hrvatskoj jer mu je matična luka Split ( ratna luka Lora), gdje je uvijek i pripadao.
Povratk broda bio je jedna od tema razgovara premijera Andreja Plenkovića i Dritana Abazovića u srpnju prošle godine u Zagrebu.
“Podržavamo Crnu Goru na putu u EU, ali imamo nekoliko važnih pitanja – od graničnih pitanja, do školskog broda Jadran, kojeg želimo vratiti Hrvatskoj, do postavljanja spomen-ploče u Morinju“, rekao je Plenković.
M.M. /Foto: Siniša Luković/Vijesti.me
