Povijesna zastava zračnih snaga Finske! I Tito je ’63. primio odličje s kukastim križem

6 lipnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Mnogi koji se zateknu u Helsinkiju 4. lipnja, kad Finska slavi Dan zastave, ili pak 6. prosinca, kad Finci proslavljaju Dan neovisnosti, ostanu u nevjerici kad ugledaju postrojbe Ratnog zrakoplovstva Finske kako ponosno marširaju noseći na čelu povorke zastave s kukastim križem.



Finska ratno zrakoplovstvo nema problema s kontroverznim simbolima te 77 godine nakon završetka Drugog svjetskog rata redovito u ceremonijalne svrhe koristi finaku inačicu kukastog križa koji nazivaju ‘Križ slobode’.

Finske povjesne zastave vidjeli smo u subotu na proslavi Dana finske zastave i mimohodu finskih oružanih snaga. Svečanosti je nazočio i predsjednik Fisnke Sauli Niinistö, pozdravio sve zastave, a u govoru istaknuo važnost obrambenih snaga u neizvjesnoj svjetskoj situaciji i rekao da je prijava za NATO sljedeći prirodni korak za Finsku.

“Kako Finska traži zaštitu, spremna je i pružiti je. Obrambena liga je obveza koja preuzima odgovornost za sigurnost svih saveznika. Finska ne zazire od ovog principa, već ga shvaća ozbiljno”, kazao je finski predsjednik Niinistö.

Svečanosti je nazočio i biskup Pekka Särkiö, koji je u svom govoru snažno istaknuo promijenjenu situaciju u svijetu. “Ideja o ratu bila je daleka u prošlosti, ali prije četiri mjeseca situacija se promijenila. Na našem licu je brutalni rat agresije. Povjerenje u Rusiju je splasnulo”, rekao je Särkiö.

Više od sto godina Finska koristi drevni simbol svastike na spomenicima, medaljama i ordenima, a danas se onaj crni i uspravno položeni, za razliku od nacističkog nakošenog kukastog križa, redovito može vidjeti na vojnim paradama, vježbama ili ceremonijalnim prigodama tamošnjeg ratnog zrakoplovstva.

Predsjednik Finske Sauli Niinistö na proslav Dana zastave finskih obrambenih snaga u Helsinkiju.

Kukasti križ je naime i nadalje simbol zapovjedništava ratnog zrakoplovstva smještenih u pokrajinama Laponiji, Kareliji te Satakunti.

Taj u mnogim zemljama i zabranjeni simbol, u finskom ratnom zrakoplovstvu koristi se od 1918. godine, kad je u toj zemlji izbio građanski rat između proboljševičkih pristaša, tzv. crvenih, i vladinih antisocijalista, tzv. bijelih.

Te godine je švedski grof Eric von Rosen pripadnicima ‘bijelih’ postrojbi darovao zrakoplov koji je bio ukrašen plavim kukastim križem, a kako je sam jednom prilikom naglasio, kasnije omraženi znak bio je nacrtan na letjelici isključivo zato što mu se svidio taj simbol.

Švedski aristokrat i etnolog Von Rosen se zanimao za vikinšku ostavštinu te je istražujući nordijske artefakte zapazio neobičan križ koji je prisvojio koristeći ga kao osobni znak. Upravo je taj znak gostujući kod Von Rosena zamijetio i Hermann Göring, drugi čovjek Trećeg Reicha, zapovjednik njemačkog Luftwaffea, otac zloglasnog Gestapa i Hitlerov dogovoreni nasljednik koji je oženio sestru Von Rosenove supruge.

Preispitujući povijest, Finci danas nemaju problema sa službenim oznakama koje uvelike podsjećaju na naciste, pojašnjavajući kako su usvojili kukasti križ dvije godine prije Hitlera te prije nego što je Von Rosen postao otvoreni simpatizer zločinačkog poretka u Njemačkoj.

Kukasti križ u raznim oblicima već se stoljećima rabi kao simbol koji datira iz željeznog doba, a izvorno je povezan s finskim paganizmom koji je taj znak nazivao ‘srce Tursasa’, za koje se vjerovalo da donosi sreću i tjera uroke.

Taj drevni znak u Finskoj doživljava svoju renesansu tijekom 19. stoljeća, kad zagovornici finskog nacionalizma koriste drevne priče i mitove za nadahnuće i identitet. Upravo je kukasti križ postao jednim od glavnih simbola u radovima Akselija Gallen-Kallele, vodećeg finskog slikara kasnog 19. i ranog 20. stoljeća koji je oslikao finski nacionalni ep Kalevalu.

Upravo je Gallen-Kallela osmislio i dizajn finskih državnih odlikovanja, među kojima i Veliki križ Reda finske bijele ruže, čija je ogrlica ukrašena kukastim križevima. Taj je orden Josipu Brozu Titu prilikom posjeta Beogradu 1963. godine dodijelio tadašnji finski predsjednik Urho Kekkonen, poznat po politici striktne neutralnosti prema oba blokovska saveza.

Iste godine odličje je primio Koča Popović, a na listi onih koji su primili  Veliki križ Reda finske bijele ruže nalaze se  Leonid Brežnjev,  harles de Gaulle,  japanski car Hirohito, egipatski kralj Fuad I,  britanska princeza Anne, švedski kraalj Carl Gustaf XVI te mnoga druga svjetski poznata imena.

 

Veliki križ Reda finske bijele ruže kojim je odlikovan Josip Broz Tito

Veliki križ Reda finske bijele ruže kojim je 1963 odlikovan Josip Broz Tito

Zanimljivo, samo nekoliko mjeseci nakon što je Tito primio odlikovanje ono je dizajnerski izmijenjeno te je uklonjen kukasti križ kako bi odličje izgledalo manje provokativno.

I sam Kekkonen bio je poprilično ambivalentan spram kukastog križa u državnim simbolima, iako je 1957. godine dozvolio da se on ponovno koristi u ratnom zrakoplovstvu, kao što je to bila praksa od 1918. do 1945. godine, kad je mješovita britansko-sovjetska vojna komisija koja je nadgledala implementaciju mirovnog sporazuma između Moskve i Helsinkija donijela preporuku o ukidanju tog znaka s vojnih zrakoplova.

Umjesto križa, finske zračne snage su otad kao službeni znak počele koristiti plavi kolut omeđen bijelim krugom.

Finski predsjednik je dekretom uklonio i sve oznake zapovjedništva ratnog zrakoplovstva i zrakoplovne akademije u obliku kukastog križa s odora, ali su oznake sa zastava ostale u uporabi i nadalje se ponosno koriste, uostalom kao i ona predsjednička, na kojoj se također nalazi finska verzija kukastog križa.

U prilog tezi  da je nemoguće izjednačiti finski kukasti križ s onim nacističkim najbolje govori podatak da finski neonacisti ne koriste kukasti križ kao svoj simbol, već slovo iz runske abecede koje su nordijska i germanska plemena sjeverne Europe koristila u magijske i religijske svrhe, za liječenje, proricanje te kao oblik pisma.

M.M. /Foto: Anni Agren/mojaFinska


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •