“Preminuo je Dragan Hazler, jedan od najvećih hrvatskih vitezova, pravi borac za nasu voljenu ovozemaljsku domovinu Hrvtasku i hrvatski narod”, objavljeno je web stranici otporaš.
Dr. sc. Dragan Hazler, farmaceut, rođen u Slunju 1930. godine, živio u Švicarskoj, jedan od osnivača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dijaspore sa sjedištem u Baselu i njen višegodišnji predsjednik.
Dragan Hasler sin je Franciske Pribanić i Jose Haslera a od 1919. godine to prezime je zapisano kao Hazler. Diplomirao je u Zagrebu 1957. godine na Farmaceutskom fakultetu, a specijalizaciju je odradio u Institutu Ruđer Bošković kod prof. dr. Dine Keglevića iz tematike markiranih ugljikovodika.
Postdiplomski studij završio je iz područja atomskog, kemijskog, biološkog i psihološkog rata na Vojno-medicinskoj akademiji, Farmaceutskom i Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Kao diplomirani farmaceut zaposlio se u Zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova i u kemijsko-farmaceutskoj tvornici PLIVA i to kao voditelj galenske proizvodnje.
Godine 1963. odlazi u Basel gdje prvotno radi kao ljekarnik tu ga je zapazio tadašnji direktor Sandoz AG, prof. dr. Peter Ankli i zaposlio potom u znanstveno istraživački odjel tog medicinskog koncerna.
U toj najjačoj svjetskoj farmaceutskoj kući radio je gotovo 25 godina i to kao jedini Hrvat u trustu velikog broja mozgova iz najrazvijenijih država svijeta.
Član je brojnih švicarskih, njemačkih, austrijskih, britanskih, čeških, hrvatskih i drugih međunarodnih farmaceutsko-kemijskih, medicinskih i srodnih tijela i strukovnih udruženja, a znanstveno je sudjelovao na preko 200 znanstvenih međunarodnih simpozija te nastupao kao gost predavač na fakultetima u Berlinu, Mainzu, Cardiffu i Bernu.
Član je brojnih švicarskih, njemačkih, austrijskih, britanskih, čeških, hrvatskih i drugih međunarodnih farmaceutsko-kemijskih, medicinskih i srodnih tijela i strukovnih udruženja,
U Švicarskoj je bio vrlo aktivan u životu hrvatske zajednice, a u Baselu je, u ožujku 1978., jedna je od osnivače udruge zvučnoh+g imena – Hrvatska akademijau znanosti i umjetnosti u dijaspori (HAZUD)
Hrvatskoj javnosti je poznatiji po postavljanju spomenika Juri Francetiću u Slunju koji se nalezi tek stotinjaka metara od Hazlerove rodne kuće. Spomen ploča je, u vrijeme Ive Sanadera, uklonjena nakon nekoliko tjedana.
Kao 12-godišnji dječak sjeća se pogibje Jure Francetića.
“Ja sam zadnji Hrvat koji je Juri Francetiću koji je ranjen ležao na nosilima, stisnuo ruku. Bio sam mlad, tada ministrant. Kažu da se ne zna gdje mu je grob, ali ja znam da su ga partizani, zločinci bacili u bezdanu u Močilama pokraj bunara, a njegovog suputnika Miju Abdidžića bacili su živog u jamu”, ispričao je Hazler.
M.M. /Foto: press
