Prijatelji životinja ljuti: Pobjegla zmija? Ne bi niti trebala biti kućni ljubimac!

kolovoz 3, 2020 maxportal
Share Button

Na nedavni slučaj bijega kraljevskog pitona iz dvorišta obiteljske kuće reagirala je udruga Prijatelji životinja ukazujući da u Hrvatskoj nema jasne zakonske regulative uvjeta držanja zmija ili bilo kojih drugih egzotičnih životinja za kućne ljubimce, što je loše za životinje, ljude i okoliš.



„To znači da je u praksi sve to prepušteno osobi koja kupi tu životinju, a to je nedopustivo i rezultira upravo ovakvim situacijama gdje takve životinje, zbog neodgovornosti skrbnika, pobjegnu i, ako ih ne nađu, prepuštene su umiranju jer ne mogu preživjeti u prirodi”, upozoravaju Prijatelji životinja.

Navode da Zakon o zaštiti životinja definira kućne ljubimce vrlo općenito, a u svojim odredbama prvenstveno govori o psima i mačkama: „Zakon jedino određuje da uvjete i način držanja kućnih ljubimaca propisuju općim aktima predstavnička tijela gradova i općina koja bi trebala detaljno navesti uvjete držanja za svaku vrstu koja bi potencijalno mogla biti kućni ljubimac. Potpuno je jasno da općine i gradovi ne mogu tako nešto napraviti jer to bi zahtijevalo stručno poznavanje gmazova, riba, ptica i drugih vrsta, već bi to trebalo biti regulirano propisom na državnoj razini. Stoga su i takve gradske i općinske odluke vrlo općenite te se također odnose na pse i mačke kao kućne ljubimce.”

Prijatelji životinja godinama ukazuju na taj problem. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine prijedlog Udruge da se u Hrvatskoj uvede tzv. Pozitivna lista, odnosno popis vrsta koje bi se mogle držati kao kućni ljubimci, čak je uvršten u prijedlog Zakona, no na kraju je odbačen zbog pritiska lobija industrije kućnih ljubimaca. Takva lista već je na snazi u Belgiji, Nizozemskoj i Luksemburgu, dok mnoge druge države EU-a razmatraju njezino uvođenje. „Pozitivna lista, koja bi dopustila držanje samo nekih vrsta, poželjnija je u odnosu na negativnu zbog svoje jednostavnosti, a ujedno omogućava bolju kontrolu trgovine životinjama te veću zaštitu ljudi i okoliša”, ističu iz Udruge.

Odbjegla zmija: U Markuševcu prije dva dana odlutala pitonka Zoe

Odbjegla zmija: U Markuševcu prije dva dana odlutala pitonka ZoeViše na: https://bit.ly/3fa1NgGReporter: Denis Mahmutović

Objavljuje 24sata u Srijeda, 29. srpnja 2020.

 

Dodaju da, nažalost, već sada mnoge udruge koje zbrinjavaju pse i mačke zbrinjavaju i zmije, egzotične ptice, kornjače i sl. životinje koje ljudi napuste ili im pobjegnu. To za njih predstavlja dodatno opterećenje jer Hrvatska nema specijalizirana utočišta za takve životinje, osobito ako se uzme u obzir da mnoge od njih žive dugo, npr. iguane 20, zmije 30, a kornjače i papige 50, pa i više godina. „Malo tko razmišlja da svaka egzotična životinja koju skrbnik napusti ili mu pobjegne postane odgovornost drugih ljudi, a posljedice toga snose životinje i društvo. U vrijeme kada smo opterećeni pandemijom i potresima, otrovna ili opasna životinja koja pobjegne postaje problem za sve”, naglašavaju iz Udruge.

Za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, život u zatočeništvu može imati tragične posljedice jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i osigurati im dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj. To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja, a može biti štetno i za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja. Uobičajeni su primjeri egzotičnih kućnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi. Za mnoge vrste nedostaju kvalitetne informacije ili ih se ignorira. Usto, divlje životinje prenose oko 72 % zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode. Stoga životinje pate i prerano umiru.

„Napuštanje egzotičnih životinja je i velik problem za okoliš. Dok neke puštene životinje ne mogu opstati u prirodi, neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. Tako npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir praktički su istrijebile izvorno nastanjene barske kornjače. Invazivnih stranih vrsta u Europi ima više od 12 tisuća, a na njihovu kontrolu i saniranje štete koje su izazvale u EU-u godišnje se potroši više od 12 milijarda eura”, kažu Prijatelji životinja, koji se protive uzgoju i prodaji životinja te usmjeravaju ljude na udomljavanje napuštenih pasa i mačaka.

Smatraju da je jedino istinsko rješenje porast svijesti o neprihvatljivosti kupnje i zatočenja živih bića. Ipak, zakonodavac treba učiniti barem osnovne promjene kako bi situacija bila pod određenom kontrolom i kako ne bi eskalirala.

Više informacija nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.

Megy M. /Foto:screenshot

 

Komentari
Share Button