Ruski predsjednik Vladimir Putin suočava se sa sve većim političkim pritiskom zbog neuspjele invazije na Ukrajinu, gotovo devet mjeseci nakon što je naredio “specijalnu vojnu operaciju”.
Ukrajina je dočekala ruske snage otporom jačim od očekivanog, a potpomognutazapadnom vojnom pomoći, uspješno je otupila vojni učinak Putinovih trupa.
U rujnu je ruski čelnik najavio “djelomičnu mobilizaciju” rezervista u nastojanju da popuni oslabljene redove. Mobilizacija je viđena kao velika eskalacija u neuspješnom ratu, a Kijev je posljednjih dana tvrdio da je Kremlj započeo novu mobilizaciju na anektiranom Krimu.
U ovim posljednjim demonstracijama rastućeg nezadovoljstva u Rusiji, regionalni dužnosnici Republike Karelije, ruske sjeverozapadne regije koja graniči s Finskom, poslali su pismo Putinu pozivajući ga da izda ukaz kojim se vojsci zabranjuje daljnja mobilizacija, zbog negativnih učinaka na Rusiju i rusko društvo.
Emilia Salbunova, članica zakonodavne skupštine Karelije, u utorak je na kanalu Telegram objavila pismo koje su potpisali ona i drugi regionalni dužnosnici
– Ta činjenica utječe na psihičko stanje društva, izvor je tjeskobe u ruskim obiteljima i radnim kolektivima, a mnogi ljudi imaju i zdravstvenih problema. Ta odredba mora biti potkrijepljena dekretom – navela je Salbunova u priopćenju.
Ona je u pismu istakla da izjave i javni istupi vojnih vlasti u kojima se objavljuje da je mobilizacija završena “nisu normativni akti, te stoga nemaju pravnu snagu”.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti u utorak da njegov ured još nije vidio pismo.
Pismo je stiglo nakon što je Ukrajina optužila Rusiju da je pokrenula “tajnu mobilizaciju” kako bi regrutirala više ruskih državljana na Krimu, regiji koju je Moskva pripojila 2014. godine.
Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine u ponedjeljak je priopćio da su na Krimu “u tijeku mjere tajne mobilizacije u redove ruskih okupacijskih snaga”.
Iako pismo ne sadrži otvoreno protivljenje ratu ili Putinovim ciljevima u Ukrajini, ono ilustrira kontinuirani politički pritisak s kojim se Putin suočava u svjetlu očekivanja da će preokrenuti tijek invazije u korist Rusije.
Ukrajinske snage ranije su ponovno zauzele Herson, ključni grad u istoimenoj regiji koji predstavlja vrata prema Krimu, zadajući značajan udarac ruskim naporima.
Uslijed tih neuspjeha pojavila su se i izvješća da su neki članovi Putinova unutarnjeg kruga frustrirani načinom na koji se sukob rješava.
Bivši američki veleposlanik u Rusiji Michael McFaul izjavio je prošli tjedan da Putinov režim “puca” u trenucima dok ruske elite “paničare” zbog tijeka rata.
Tako je, primjerice, bivši član Državne dume Zahar Prilepin, koji je bio žestoki zagovornik rata u Ukrajini, priznao tijekom nedavnog gostovanja na ruskoj državnoj televiziji da Moskva “očito” nije spremna pokrenuti bilo kakve nove ofenzive.
M.M. /Foto: Telegram
