Srbi pišu da je Mesić posjetio manastir u kojem je kršten kao pravoslavac

6 rujna, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Srbijanski mediji pišu da je  bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić (88) posjetio je manastir u kojem je “kršten kao pravoslavac”. Povod za tu vijest je Mesićev posjet manastiru Svetog Nikole u Mesićevoj  rodnoj Orahovici.



O Mesićevom posjetu manastiru izviješteno je na  Facebook stranici Sabornog hrama Svete Trojice u Pakracu:

“U petak, 2. rujna ove godine, manastir Svetog Nikolaja Mirlikijskog, posjetio je bivši predsjednik Republike Hrvatske gospodin Stjepan Mesić. Gospodina Mesića tom prilikom je u manastiru dočekao vladika pakračko-slavonski g. Jovan te ga upoznao sa životom i obnovom te crkvene zajednice.”

“Na postoji više detalja osim nekoliko fotografija na kojima se vidi da je gost bio veoma zainteresiran tijekom obilaska zdanja jednog od duhovnih centara Srba iz Slavonije, smještenog na obroncima Papuk”, piše Kurir i  podsjeća na tekst iz 2010. koji je u Pečatu objavio Ratko Dmitrović, aktualni srpski ministar za obitelji i demografiju

“Mesići su porijeklom iz Like, a tamo su se, po nekim istraživanjima, doselili s područja Banata, gdje i danas postoji manastir koji se zove Mesić. U potrazi za boljim životom, spuštaju se u slavonsku pitominu. Stjepan je rođen na katolički Badnjak 1934. godine, u slavonskom mjestu Orahovica. Bio je toliko sitan i slab da su mu roditelji (Josip i Magdalena) odmah zapalili svijeću pored uzglavlja i čekali da umre.

Po preporuci lokalnog fratra, krstili su ga dva dana po rođenju kako bi, kad ode “gore kod Svevišnjeg”, mogao da uđe kroz vrata raja. Tako je rekao fratar, vjerujući da malom Stipi nema spasa. Ovaj je, kao što se vidi, preživo”, navodi se u  Dmitrovićevoj analizi Mesićevog lika i djela

Potom piše da je “taj rani period života Stjepana Mesića vrlo značajan za ovu priču jer otvara mogućnost, čak i potrebu, za psihoanalizom nekih njegovih kasnijih postupaka a sve kroz dioptriju njegovog djetinjstva”.

“Kada je iza sebe imao samo 17 mjeseci života, Stjepan Mesić ostaje bez majke, koja umire u 24. godini. Nešto kasnije, Josip Mesić se ponovno ženi.

Njegova druga supruga bila je Srpkinja iz istog mjesta, zvala se Mileva Jović, a koliko je bila predana u odgoju malog Stjepana i dvoje djece rođene u novom braku (Slavko i Jelica), govori podatak da je Stipe kasnije o Milevi nekoliko puta javno govorio kao o majci, s velikim poštovanjem i neskrivenom ljubavlju. I tu dolazimo do jednog interesantnog podatka, potpuno nepoznatog široj javnosti”,  ističe Dmitrović:

“Još uvijek ima živih Slavonaca koji svjedoče o tome da je Mileva malog Stjepana krstila u pravoslavnoj crkvi, točnije u Crkvi Sv. Nikole u manastiru Orahovica. Pretpostavlja se da je u vrijeme krštenja u manastiru Orahovica mali Stipe imao pet godina”, objavio je Dmitrović.

U tekstu navodi da je početkom devedesetih iz manastira nestala knjiga krštenih iz tridesetih godina (?) i da je u to vrijeme  Stjepan Mesić, uz Tuđmana, bio apsolutni vladar života i smrti u Hrvatskoj.”

Ratko Dmitrović nije nepoznat malo starijoj hrvatskoj javnost i slovi kao  autor kojem nije za vjerovati. Dmitrović je rođen 1958. godine na Banovini u Hrvatskoj (Komogovina)  i jedna je od najnesretnijih Srba što je Hrvatska samostalna država.

Pravo i novinarstvo studirao je u Zagrebu i Beogradu, bio je stalni dopisnik iz Zagreba dnevnog lista Politika i tjednika NIN, a početkom Domovinskog rata odlazi u Beograd. U vrijeme agresije na Hrvatskoj, od listopada 1991. do kraja 1993. godine, radio je na Radioteleviziji Srbije kao komentator i upamćen kao jedan od ratnih huškač pa je kasnije dobio titulu “Miloševićeva novinara”.

Autor je knjige knjigu ‘Krst na križu’ koju je  posvetio, kako je sam napisao, ‘bolesnoj mržnji Hrvata prema Srbima’.  U  srpsku vladu je 2020. ušao kao kadar Srpskog patriotskog pokreta (SPAS) bivšeg vaterpolista Aleksandra Šapića.

Ratko Dmitrović i u Srbiji slovi kao lažljivac. I to vrlo loš. Njegove laži traju kraće od svijeće na vjetru.

M.Marković/Foto: Facebook


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->