U HDZ-u se spremaju da 30. svibanj vrate kao Dan državnosti. Evo kako to obrazlažu

travanj 27, 2018 maxportal
Share Button

U Hrvatskoj demokratskoj zajednici pripremaju se da 30. svibanj ponovno vrat kao Dan državnosti. Predlagatelj je Klub utemeljitelja stranke, a motive za povratak na svibanjski Dan državnosti obrazložio je Jure Ivančić, jedan od utemeljitelja HDZ-a i tajnik zagrebačke podružnice stranke 90-ih godina:  



“Dan državnosti koji se sada slavi 25. lipnja treba čim prije vratiti na 30. 5. kako se slavio prvih deset godina. To je bio datum plebiscitarno prihvaćen i dostojanstveno slavljen od svih građana, a i danas je u sjećanju naroda, unatoč višegodišnjem proteku vremena od kada je ukinut, ostao kao jedini datum Dana državnosti.

Novi datum 25. 6. nikad nije u javnosti prihvaćen ni zaživio pa se zbog toga i ne slavi nego tek službeno obilježava.

“Vašingtonska koalicija”

Zašto je mijenjan datum Dana državnosti i koje su posljedice te promjene

Šesteročlana koalicija SDP-a, HSLS-a HSS-a, IDS-a, LS-a, HNS-a poznata i kao Vašingtonska, jer je došla na vlast nakon Tuđmanove smrti, uz financijsku i tehničku pomoć američke agencije za međunarodnu pomoć -USAID i specijalnog ureda Intrenational Republician Institute (IRI) otvorenog u Zagrebu kao operativnog tijela za pružanje ove pomoći.

Odmah na početku svog mandata nova vlast je promijenila naziv Hrvatski državni sabor u Hrvatski sabor te kalendar državnih blagdana u kojem je promijenila i Dan državnosti Republike Hrvatske s 30.svibnja na 25.lipnj.

Formalni predlagač ove promjene u ime Koalicije bio je zastupnik Ivo Škrabalo koji se kasnije i sam zbog toga pokajao i izjavio da to nije trebalo činiti i da je to bila pogrešna odluka. Uz njega kao prva postava u ekipi za promjene bili su Ivica Račan, Dražen Budiša, a poznato je da su u tome prikriveno sudjelovali i pojedinci iz tadašnjih opozicijskih redova.

Mnogi građani smatraju da je motiv ovih promjena, kako naziva Sabora tako i promjene dana državnosti koje je provela nova koalicijska šestorka bila tiha osveta Tuđmanu zbog njegove pobjede na prvim demokratskim višestranačkim parlamentarnim izborima i pokušaj umanjenja njegove uloge u uspostavi suverene Države Hrvatske iako je on po općem mišljenju dobiveno povjerenje građana na izborima opravdao što mu nitko ne može razložno osporiti.

Favorizirali su Dana antifašističke borbe protiv Dana državnosti

Prema nekim mišljenjima tom promjenom htjelo se također dati kalendarsku prednost Dana antifašističke borbe koji je određen 22. lipnja, a tek nakon toga da se slavi dan nove državnosti.

Određivanjem datuma 25.6. za Dan državnosti nastale su dvojbe koje je do danas nemoguće otkloniti kao i niz štetnih posljedica o kojima se prigodom odlučivanja nije vodilo računa ili se toga nije bilo svjesno.

Dana 25.6. proglašeno je raskidanja svih državno-pravnih sveza s bivšom državom Jugoslavijom ali s odgodnim rokom tzv. Brijunski moratorij. Za to vrijeme trebalo je pokušati postići dogovor između bivših republika u svezi nastale krize što je pretpostavljalo i mogući ostanak bivše države Jugoslavije.

Kako se u međuvremenu nikakav dogovor nije mogao postići a stanje u državi bivalo sve gore te eskaliralo vojnim napadom na Banske dvore i novo rukovodstvo države Hrvatske odlučeno je da već uvjetno usvojena deklaracija 25.6. stupi na snagu 8.10.1991. godine.

Zbog toga su se našla dva datuma u konkurenciji za isti događaj pa je 25.6. proglašen Danom državnosti, a 8.10. Danom neovisnosti što je u biti sadržajno i pojmovno ista stvar pa stoga ni danas po tome službeno ne znamo što uzeti kao datum državnog osamostaljenja.

Štetne posljedice

Određivanjem novog datuma Dana državnosti nastale su također i neke štetne posljedice trajnog karaktera pa je i to jedan od problema koje treba uzeti u obzir u rješavanju pitanja Dana državnosti kao državnog blagdana.

Neke od tih štetni posljedica su:

1. U mjesecu lipnju našla su se tri državna blagdana, koja po našem starom običaju spajanja radnih i neradnih dana dovodi do toga da u gospodarski najintenzivnijem mjesecu imamo najmanje radnih dana što je izravna šteta za gospodarstvo.

2. Tako značajan događaj za povijest jednog naroda kao što je dan državnosti maknut je iz školskog kalendara pa stoga učenici svih uzrasta kao novi naraštaj nemaju priliku o tome učiti i tako steći potrebno znanje o važnim činjenicama iz svoje nacionalne povijesti.

3. Ukidanjem 30. svibnja kao Dana državnosti te uvođenje novih kao što su Dan neovisnosti, Dan Hrvatskog sabora, Dan branitelja Grada Zagreba nastala je jedna opća pomutnja u svijesti naroda o državnim blagdanima. Zbog toga oni gube osjećaj važnosti takvih događaja i volju da u tome sudjeluju pa stoga svake godine gledamo i slušamo građane koji povodom ovih zbunjujućih datuma i blagdana na pitanja novinara najčešće odgovaraju da ne znaju što se slavi ili daju kriva odgovore.

Imajući u vidu sve ove činjenice treba predložiti Hrvatskom saboru da jednom zauvijek uredi kalendar državnih blagdana na način da ukine nepotrebne kao što je Dan neovisnosti i Dan Hrvatskog sabora, a 30. svibanj ponovno vrati kao Dan državnosti Republike Hrvatske.

Ova promjena bila bi u općem intetesu i ujedno čin isprike i dužnog poštovanja prema prvom predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu.

Škrabalo se pokajao

– Žao mi je, jako mi je žao što sam predložio da se Dan državnosti promijeni s 30. svibnja na 25. lipnja – priznao je u jednom od svojih posljednjih intervjua Ivo Škrabalo.

Obilježavanje Dan državnosti nikada nije zaživjelo, a, prema svim istraživanjima, većina ljudi uopće ne zna kojega se dana u godini slavi Dan državnosti.

U veljači ove godine dr. Zlatko Hasanbegović je najavio da će  Neovisni za Hrvatsku u službenu saborsku proceduru uputiti službeni prijedlog da 30. svibanj ponovno bude Dan državnosti.

M.Marković /foto:arhiv

 

Komentari
Share Button