U 2021. na 1000 stanovnika Hrvatske umrlo je prosječno 16,2 ljudi. Od COVID-a je umrlo 220,6 ljudi na 100.000 stanovnika
U Hrvatskoj je prošle godine umrlo ukupno 62.712 osoba, što je za 5689 osoba više nego 2020. Opća stopa mortaliteta je u porastu. Prvi uzrok smrti lani je bio covid, od kojega je umrlo čak 8557 osoba. Korona je prvi od deset glavnih uzroka smrti, navodi se u najnovijem izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.
Slijede ishemijske bolesti srca, sa 7839 umrlih, te cerebrovaskularne bolesti, od kojih je umrlo 5018 osoba.
Od šećerne bolesti preminulo je 4743 osobe, od hipertenzije 4461 dok je od raka bronha i pluća umrlo 2814, a od raka debelog crijeva 2117 osoba. Na osmom mjestu su i ove godine kronični bronhitis, emfizem i astma, od kojih je umrlo 1627 osoba, od ateroskleroze njih 1593 dok su na desetom mjestu kronična bolest jetre i ciroza s 959 umrlih osoba.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen je, kako se navodi u Izvješću HZJZ-a, porast broja umrlih u odnosu na prethodnu godinu, odnosno umrlo je 5689 osoba više.
Struktura uzroka smrti prema skupinama bolesti u 2021.
Od ukupno 62.712 umrlih u 2021. godini, njih 31.137 ili 49,7 posto odnosilo se na muške, a 31.575 ili 50,3 posto na ženske osobe. Opća stopa mortaliteta je u porastu i iznosi 16,2 na 1000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2021.
Prvi uzrok smrti prema skupinama bolesti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava te je od njih umrlo 23.184 osobe – 597,7/100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti kao vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.571 osoba – 349,9/100.000 stanovnika. Od posljedica covida, trećeg po redu uzroka, umrlo je 8557 osoba (220,6/100.000).
Na četvrtom mjestu zabilježene su smrti od bolesti endokrinog sustava (4786 – 123,4/100.000), na petom ozljede i otrovanja (2676 – 69,0/100.000) i drugi manje zastupljeni uzroci.
Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,6 posto. U navedenom izvješću objašnjava se da je to rezultat izrazito dobre suradnje djelatnika županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolnica i zavoda za sudsku medicinu. Lani je udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio 4,3 posto i jednak je onom iz godine ranije.
Dok se rang prva tri uzroka smrti kod muškaraca promijenio u odnosu na prethodnu godinu, pa je najviše života, 4702, lani odnio covid, kod žena je i dalje na prvom mjestu ishemijska bolest srca, a potom covid. Kod oba spola na trećem su mjestu cerebrovaskularne bolesti.
Na četvrtom mjestu uzroka smrti kod muškaraca lani je bila šećerna bolest, a kod žena je to hipertenzija. Kod muškaraca se potom lista uzroka smrti nastavlja zloćudnom novotvorinom dušnika i pluća, hipertenzijom, zloćudnom novotvorinom debelog crijeva, bronhitisom, emfizemom i astmom, rakom kestenjače, odnosno prostate, dok su na desetom mjestu kronična bolest jetre i ciroza želuca.
Kod žena je na petom mjestu uzroka smrti šećerna bolest, slijede ateroskleroza, zloćudna novotvorina dušnika i pluća pa na osmom mjestu zloćudna novotvorina debelog crijeva. Na devetom je rak dojke, a na desetom bronhitis, emfizem i astma. U Izvješću HZJZ-a o umrlima u Hrvatskoj navodi se također da su 2021. godine od komplikacija u trudnoći, u porođaju ili babinjama umrle četiri žene.
U Hrvatskoj je prošle godine umrla 52.951 osoba u dobi od 65 i više godina, što čini 84,4 posto ukupno umrlih. Žene su, pokazuje se, zastupljenije u broju umrlih, naročito u dobnoj skupini iznad 65 godina, dok je muškaraca više u dobi do 64 godine. Bolesti cirkulacije i zloćudne novotvorine na prvim su mjestima uzroka smrti i u dobnim skupinama 0- 64 i 65+.
Na trećem mjestu u obje dobne skupine nalazi se covid. Na četvrtom mjestu u mlađoj dobnoj skupini 0-64 zabilježene su ozljede, a u starijoj dobnoj skupini endokrine bolesti. U dobi 65+ na petom mjestu su bolesti dišnog sustava, na šestom ozljede, a slijede bolesti probavnog sustava, duševni poremećaji i bolesti genitourinarnog sustava.
Nasilne smrti
U 2021. godini u Hrvatskoj je zabilježeno 2676 nasilnih smrti, a od toga ih je 1911 nastalo nesretnim slučajem, 583 samoubojstvom te ubojstvom njih 30. Među nesretnim slučajevima najučestalije su smrti zbog padova, 1137, i prometnih nesreća, 343, slijede ugušenja, 77, utapanja, 65, i otrovanja – 56.
Nasilne smrti kao uzrok smrti žena su u manjem udjelu nego u muškaraca.
Nasilne smrti su posljedica djelovanja određenog vanjskog uzroka, odnosno ozljede ili otrovanja, a mogu nastati nesretnim slučajem, namjernim samoozljeđivanjem (samoubojstva), namjernim ozljeđivanjem (ubojstva), djelovanjem nepoznatog i neutvrđenog uzroka te ratnim djelovanjem, piše HZJZ.
Nasilne smrti u dobi do 64 godine imaju udio od 10,1 posto u svim uzrocima smrti kao četvrti uzrok, a u dobi iznad 65 godina s udjelom od 3,2 posto na šestom su mjestu među vodećim uzrocima smrti.
D.M. /Foto: HZJZ
