Vojni analitičar objasnio što se krije iza incidenta sa srpskim vojnicima na granici

rujan 9, 2019 maxportal
Share Button

Prošle godine su odnosi Hrvatske i Srbije dotakli dno u travnju kad je,hrvatska delegacija, nakon paljenja zastave, napustila Beograd, a onda i proglašenjem srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina  peronom non grata u Hrvatskoj, na što su Srbi odgovorili zabranom ulaska Damiru Krstičeviću.



Ove godine, uz očekivana prepucavanja u vrijeme Oluje,  zaoštrilo se u rujnu.

“Iza vojno-civilnih incidenata sličnih ovom, na granici Hrvatske i Srbije, obično krije ili nesporazum (kao u slučaju zapljene oružja kod Bleiburga) ili neka šira politička priča – kao mađarsko optiranje za tvrđu primjenu schengenskog režima u uvjetima migrantske krize, gdje se prateći incident tek pokazao kao zgodna prilika za slanje političkih poruka put susjednih država, ali i Bruxellesa”, piše vojni analitičar Igor Tabak, urednik specijaliziranog web portala  Obris – Obrana i sigurnost, o incidentu koji se dogodio ovog vikenda na granici Srbije i Hrvatske.

U subotu u 6:30 sati na graničnom prijelazu “Bajakovo” hrvatska granična policija zaustavila je kombi sa srpskim vojnicima koji su krenuli na obilježavanje jasenovačkih novomučenika u manastiru Svetog Jovana krstitelja u Jasenovcu.

Da se radi o srpskim vojnicima, otkrili su kada su u kombiju pronašli službene vojne odore. Kako su izvijestili srpski mediji, vojnici su hrvatskim policajcima rekli da će ostaviti odore i nastaviti put kao civili.

No to im je odbijeno i srpskim je vojnicima izdana zabrana ulaska u Hrvatsku. Ravnatelj policije Nikola Milina kazao je da vojnici koji su krenuli u Jasenovac nisu najavili prelazak granice, dok srpska strana tvrdi suprotno. Nakon što je buknula cijela afera, o svemu se očitovao državni vrh s obje strane.

Posebno su bili glasni Aleksandar Vučić i srpski ministar obrane Aleksandar Vulin koji su, kao što često rade, sve povezali s NDH. Premijer Andrej Plenković izjavio je da je Hrvatska u pokušaju nenajavljenog ulaska 11 pripadnika srpske vojske u zemlju reagirala kao ozbiljna država.

Tabak  u svojoj analizi podsjeća kako je Hrvatska posljednjih godina u više navrata s drugim susjednim državama imala ozbiljnih incidenata, koje se “riješilo brzo i normalno, bez ulaska u priče o Drugom svjetskom ratu, sjenama mučenika ili drugim takvim namjernim političkim dizanjima društvenim napetosti”.

Tabak navodi dvije situacije koje su usporedive s incidentom s Bajakova. Prvi je onaj od 18. rujna 2015. godine kada je u Mađarskoj kod mjesta Villány zadržan vlak s oko tisuću migranata u čijoj je pratnji bilo 36 hrvatskih policajaca, dok je druga situacija bila 14. svibnja 2016. godine. Tada je tijekom komemoracije u Austriji, kod Bleiburga, austrijska policija intervenirala po pitanju ceremonijalnog oružja pripadnika Počasno-zaštite bojne HV-a u programu komemoracije.

U slučaju vlaka, mađarska je vlada opisala situaciju kao “teško kršenje međunarodnog prava”.

“Za razliku od hrvatskih dojmova, Mađarska je ipak odlučila da tu nema prostora ikakvim lokalnim dogovorima koji bi u pitanje doveli schengenski sustav kontrole EU granica”, podsjeća Tabak u svojoj analizi. Incident na Bleiburgu pokazao se kao nesporazum, a ostalo je nakon svega tek političko pitanje uz ovlasti pripadnika Počasno-zaštitne bojne da idu izvan granice RH, na kojem je inzistirao HNS. No kada su iz HNS-a ušli u koaliciju s HDZ-om, više se nije spominjala ta tema, podsjeća Tabak.

U slučaju incidenta na Bajakovu, Tabak podsjeća kako su prošle godine odnosi Hrvatske i Srbije dotaknuli dno u travnju i to serijom incidenata, a onda i proglašavanjem srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina nepoželjnom osobom u Hrvatskoj, na što je iz Beograda stigla slična objava za hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića. Sada se sve nastavilo u prvom tjednu rujna.

No je li riječ, na kraju, o nesporazumu ili incidentu?

“Nažalost, velika je vjerojatnost da i aktualno vodstvo Republike Srbije u posljednje vrijeme igra baš takvu igru slanja poruka i skretanja pažnje, u kojoj vojska Srbije ima tek ulogu statista, a spomeni povijesti te žrtava imaju kompletno prizemne te dnevnopolitičke svrhe i razloge”, zaključuje Tabak.

R.I: /Foto:tanjug/cropix

 

Komentari
Share Button