Zagreb zbog Hrvata u Bosni i Hercegovini jača dijalog s Amerikom, piše u petak Večernji list, navodeći da samo bilaterala s Berlinom nije dovoljna.
Prijedlog rezolucije vladajuće “semafor” koalicije o Bosni i Hercegovini, poslane u Bundestag, u kojoj se podupire europski put BiH, a za prijetnje suverenitetu zemlje, blokade i podjele optužuju vodeći srpski dužnosnik Milorad Dodik, ali i hrvatski Dragan Čović, samo je podsjetnik da u odnosu Hrvatske prema BiH i stavovima drugih država o tome ima još puno posla.
Ona nije kraj, kao što kraj neće biti ni održavanje izbora u susjednoj zemlji i bez promjene izbornog zakona, već jedna faza u igri u kojoj ima puno aktera.
Pogrešno bi bilo gledati prizmu (i) njemačke politike prema BiH i odnosu Hrvatske prema toj državi kroz događaje od prije nekoliko tjedana ili mjeseci, ili govoriti o nekakvom porazu hrvatske diplomacije, jer je riječ o duljoj igri, vrlo često frustrirajućoj. Dijelom je ona rezultat neznanja – nije jedan hrvatski dužnosnik ili diplomat rekao kako iznova mora objašnjavati specifikum BiH kolegama iz drugih država. Drugim dijelom riječ je o stavovima koji su duboko ukopani u vanjske politike te ih se, kao zakonom spojenih posuda, veže uz druga trusna područja.
Stoga dobri poznavatelji prilika kažu kako je nužno otvoriti još izravniji kanal komunikacije s Amerikancima te ga voditi na višoj razini. Na tome hrvatska strana radi, doznaje se, svjesna da sama bilaterala s Berlinom nije dovoljna. Osnaživanje dijaloga s Washingtonom, jači angažman Amerikanaca, otvoren i jasan dijalog i razmjena u kojoj bi se došlo do jačeg zajedničkog stava, imao bi utjecaja i na Berlin, koji bi tada imao drukčije stavove.
Dok Washington potpuno ne prihvati tu ideju, teško da će se išta promijeniti u Berlinu. Washington ide u tom smjeru, točnije bi bilo reći da se počeo pomicati u tom smjeru, no nova geopolitička situacija tjera i njega da ocjenjuje tko je eventualno na ruskoj strani. Bošnjaci su tu odigrali dosta jako i odlučno, odmah su se svrstali kao saveznici, za euroatlantske integracije, i pokazali lojalnost.
Sama rezolucija zastupnika Bundestaga, koju su kritizirali i premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, dijelom je plod zastupnika koji su više, a neki i izravno vezani za bošnjačku scenu ili su zastupnici bošnjačkog porijekla, i to je nova realnost. No ta nova generacija političara u parlamentima i vladama europskih zemalja, čiji su roditelji izbjegli iz ratne BiH, nije element za zapostaviti, ali njezin značaj ipak nije krucijalan, piše Večernji list.
Hina/Foto: N1
