U Budnici Osječke televizije, gost Marka Ljubića bio je sigurnosni stručnjak Željko Cvrtila. Razgovaralo se o curenju informacija iz istraga u medije kao višegodišnjoj pojavi u državnim institucijama te o upravljanju unutar tih institucija
. Posebno se osvrnuo na sustav Civilne zaštite za koji smatra da je prekompliciran, nefunkcionalan te zakonski i organizacijski neprilagođen suočavanju s krizama. Unatoč tim nedostatcima, rad Nacionalnog stožera civilne zaštite ocijenio je uspješnim prije svega zbog toga što su uvažavali stavove struke.
Naglasio je da ljudi koji se nađu u situaciji donositi bitne odluke za zaštitu naroda u takvim okolnostima nužno balansiraju na samome rubu legalnosti, da je brzina i dubina realizacije odluka često ograničena nadležnostima i lošim zakonsko-organizacijskim rješenjima. Da je bilo tko drugi bio na mjestu Božinovića i Beroša na čelu stožera, ne bi mogao biti efikasniji niti uspješniji s obzirom na zakonski okvir koji postoji, rekao je Cvrtila.
Povukao je paralelu s rezultatima antikriznog djelovanja u ostalim zemljama bivšega tzv. istočnog bloka ističući bolje rezultate nego na zapadu Europe, uz tezu da to ima poveznicu s refleksom poslušnosti naroda koji su do jučer bili pod diktaturom.
Na Ljubićevo pitanje o utjecajima tzv. civilnog društva, pogotovo globalističkih organizacija na odnos države i politika prema pitanjima sigurnosti, prvenstveno vojnih i policijskih snaga, Cvrtila je istaknuo da je više nego izvjesno da se dio tih organizacija koristi u funkciji hibridnog rata i da sustavi nacionalne sigurnosti moraju o tome voditi računa.
Naglasio je da su događaji u Sarajevu i napadi na kardinala Vinka Puljića pokazali koliko je od sudbinskog i strateškog značaja imati jasne nacionalne politike prema zaštiti Hrvata u BiH, te sposobnu državu koja u svakom trenutku može zaštititi hrvatski narod. U tom pogledu Cvrtila je naveo politiku Franje Tuđmana kao model djelovanja naglasivši da su nakon Tuđmana svi sigurnosni sustavi u Hrvatskoj zapušteni, sa značajno slabijim sposobnostima nego u vrijeme rata.
Komentirajući aktualno stanje i potencijale političkih blokova uoči predstojećih izbora, Cvrtila je rekao da bi Bernardićevim nastojanjima da SDP usmjeri na smjer nacionalne ljevice, ljevice s hrvatskim profilom trebalo dati potporu u javnom diskursu, naglašavajući da se upravo na tom pitanju vodi prijepor i borba u današnjem SDP-u, dok je tzv. alternativnu ljevicu oko Nove ljevice ocjenio anacionalnom i nehrvatskom, ističući da, pogotovo u Zagrebu, mogu uzeti dio glasova SDP-u. Cvrtila procjenjuje da to nije ni blizu broju glasova koje Most i Škoro mogu uzeti HDZ-u.
Na pitanje može li se prepoznati programski profil aktualnih stranaka i koalicija do mjere da ljudi točno znaju kakve će tko politike zagovarati i voditi nakon izbora, Cvrtila je rekao da se mogu prepoznati stavovi SDP-a i HDZ-a, koje oni često zanemare nakon izbora, ali da primjerice Škorina grupacija nema niti jedan jasan stav o najvažnijim pitanjima, navodeći kao primjer pitanja sigurnosti o kojima je govorio, odnos prema Hrvatima u BiH, odnosima sa Srbijom, odnos prema izbornom sustavu i pravima gotovo pola hrvatskog naroda, koji živi izvan granica.
Izrazio je zabrinutost da iza Škore stoje određeni poslovni lobiji koji žele ući u vlast. Sasvim im je svejedno hoće li to biti s HDZ-om ili sa SDP-om. Sudbinu toga političkog saveza vidi kao prvotnu sudbinu Mosta, gdje će se nakon izbora jedan dio zastupnika prikloniti SDP-u, a drugij dio HDZ-u, naglašavajući da je to sudbina svake političke inicijative bez jasnih i osmišljenih programskih politika.
“Mene Škoro ničim nije uvjerio da je on nositelj promjena” zaključio je Cvrtila svoje objašnjenje.
Na Ljubićevo završno pitanje, vodi li ostrašćenost pa i mržnja u medijskom diskursu i javnoj komunikaciji, naročito s tih alternativnih desnih pozicija prema HDZ-u, prema reprizi predsjedničkih izbora i dovođenju SDP-a na vlast, Cvrtila je zaključio da je to sasvim izvjesno.
R.I. /Foto:Osječkatv
