Naknade i trošak za registraciju donjeli su 2016. stanicama za tehnički pregled oko 712 mil. kn. Stanice za tehnički pregled zadržavaju 78% prihoda, CVH dobiva 8,9%, a HAK 5,1%, dok MUP-u za prometnu preventivu ide 8 posto, ističe Večernji list.
Službeno se to u odluci o visini naknada za tehnički pregled i druge poslove koji se obavljaju u stanicama za tehničke preglede vozila koju donosi ministar policije zove ”poslovi koji prethode registraciji i produljenju valjanosti prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste)”.
A cijena koju vlasnik vozila plaća pri produljenju registracije godišnje je 57,65 kuna. Potom za ovjeru prometne dozvole treba platiti još 57,65 kuna. Dakle ukupno 115,3 kune za nekoliko minuta posla službenika na šalteru Stanice za tehnički pregled (STP), na koje je MUP od 1. siječnja 2018. prenio sve javne ovlasti koje se tiču registracije vozila. Do tada su mogle samo produljivati prometne dozvole, dok ih sada prvi put mogu izdavati, obavljati prijenos vlasništva, odjavljivati…
U Hrvatskoj STP-a ima 159 i u vlasništvu su 41 različite privatne tvrtke. Centar za vozila Hrvatske (CVH) krovna je organizacija za tehničke preglede te tehničku i stručnu podršku svim STP-ovima, ali i sama je vlasnik ili suvlasnik brojnih STP-ova. Stručni nadzor nad STP-ovima, pak, obavlja Hrvatski autoklub (HAK). Zbog čega se u STP-u plaća produljenje registracije 11,3 kune, a na policiji se ovjera prometne dozvole plaćala 5 kuna i produljenje do 1. siječnja 2018. moglo se obaviti za samo 5 kuna.
“To su složeni i odgovorni poslovi. Službenik provjerava vjerodostojnost dokumenata i tehničkih značajki i namjene vozila kako bi mogao odrediti visine propisanih obveza i jesu li one uplaćene točno prema ovlaštenim korisnicima, a na kraju smjene još mora sastaviti izvješća obračuna. Kod ovjere prometne dozvole još se mora provjeriti postoji li prometna kazna vlasnika vozila ili ovrha nad autom, a mora se voditi i dokumentacija i sve se mora dostaviti MUP-u. Za to je potrebna odgovarajuća informatička oprema, stručno osoblje i njihovo vrijeme, kao i održavanje cijelog sustava. Za sve to je predviđeno je kalkulativno vrijeme od 10,7 minuta”, tvrde iz Centra za vozila Hrvatske (CVH).
U STP-u je produljenje registracije, koje se i do sada moglo napraviti, zaista bilo brže obaviti nego još ići na policiju i uštedjeti 75 kuna. Pa je tako to obavilo oko 1,832.000 vlasnika vozila od ukupno oko 1,85 milijuna, koliko ih je lani produljilo registraciju auta u Hrvatskoj.
Neki nisu znali, ali najviše ih je svjesno platilo više kako bi izbjeglo dodatan odlazak u policiju često i na drugi kraj grada.
Slična je situacija i kod promjene vlasništva rabljenog vozila. Sam prijepis vlasništva rabljenog auta na svoje ime se do Nove godine u policiji plaćao 50 kuna (35 kuna za izdavanje nove prometne dozvole i 15 kuna biljega), a od 2018. se to obavlja isključivo u STP-ima i ondje se plaća 122,3 kuna (izdavanje nove prometne dozvole 64,65 kuna i provjera dokumentacije koja se naplaćuje 57,65 kuna).
Samo od naknada za provjeru dokumenata i ovjeru prometne dozvole od vlasnika vozila STP-i su na oko 1,834.000 produljenja registracija tako uprihodili oko 211,460.200 kuna (115,3 kn po vozilu). Za tehničke preglede vozila, koji za vozilo B kategorije stoji 326,84 kn (benzinci) i 330,61 kn (dizelaši), STP-i imaju ogromne prihode.
Primjerice, u 2016. je obavljeno 1,528.119 redovnih tehničkih pregleda vozila B kategorije, pa uzmemo li da je prosječni stajao 328 kuna, od toga su STP-i prihodili 501,223.032 kn. Ukupno je to 712,683.232 kune, a kad se tu dodaju i tehnički pregledi za ostalih 482.053 vozila obavljenih 2016. kao i drugih prihoda poput skupih naknada koje ubiru od naplate za naknadu za okoliš i naknade za ceste, dolazimo do prihoda većih od milijarde kuna.
Od toga država uzme 25 posto PDV-a, a ostalo dijele vlasnici STP-a, CVH, Hrvatski autoklub (HAK) i MUP. Stanice za tehnički pregled zadržavaju 78% tog prihoda, CVH od prihoda svih 159 STP-a u Hrvatskoj dobiva 8,9%, a HAK 5,1%, dok MUP-u za prometnu preventivu ide 8%.
HAK – udruga s 250 zaposlenih koja radi tehničke preglede
Hrvatski autoklub (HAK) je nacionalna, neprofitna i nestranačka udruga u koju su udruženi autoklubovi, te građani, vozači i vlasnici vozila na motorni pogon. U HAK je udruženo 69 autoklubova s cijelog područja Hrvatske s 250 zaposlenih. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, povjeren im je niz javnih ovlasti poput pružanje tehničke pomoći vozačima na cestama, informiranje javnosti o stanju i prohodnosti cesta, izdavanje međunarodnih vozačkih dozvola, organizacija i provedba vozačkih ispita za sve kategorije i vrste vozila…
“HAK je uz CVH nositelj javne ovlasti organiziranja i provođenja poslova tehničkih pregleda vozila, organiziranja poslova registracije vozila u STP-ima i izdavanja pokusnih pločica, što obuhvaća stručne i tehničke uvjete, način, tehnologiju i normative za uspješno obavljanje povjerenih poslova.
Također, kroz stručni nadzor nad radom stanica za tehnički pregled vozila obavlja jednu od svojih temeljnih zadaća u svojstvu ovlaštene stručne organizacije”, odgovorili su Večernjem listu iz HAK-a.
Koliko godišnje uprihode od 5,1%, koliko im prema raspodjeli sredstava pripada od prihoda stanica za tehnički pregled, Večernjem listu nisu odgovorili.
Privatna tvrtka Centar za vozila Hrvatske godišnje uprihodi 500 milijuna kuna
Centar za vozila Hrvatske je privatna tvrtka s 1123 zaposlena, koja je od 1993. godine kao sljednica istoimene državne tvrtke, osnovane 1971. godine, odlukom tadašnjeg ministra policije Ivana Jarnjaka privatizirana te su joj dodijeljene javne ovlasti u smislu provođenja tehničkih pregleda i registracije vozila.
Jedan od direktora bio je i bivši ministar policije, Jarnjakov nasljednik Ivan Penić, navodi Večernji list. Kao krovna stručna organizacija uz HAK, preko stanica za tehnički pregled (STP) obavlja tehničke preglede vozila i njihovu registraciju te svim STP-ovima pruža tehničku i stručnu podršku.
Vremenom su STP-i od policije, ali i prorezne uprave (ubiranje godišnjeg poreza na automobile, plaćanje upravne pristojbe pri prijenosu vlasništva automobila) dobivale sve više ovlasti, da bi od 1. siječnja 2018. policija izvršila potpuni “outsourcing” djelatnosti vezanih uz tehničke preglede i registracije vozila.
Prihodi i dobit CVH iz godine u godinu rastu
U 2016. je CVH imao prihode od 517,744.000,00 kuna i neto dobit od 33,371.770,82 kn. Temeljni kapital tvrtke je lani s 86,774.400,40 kuna povećan na 118,410.900,00 kuna, a podijeljen je u 3013 redovitih dionica na ime, a nominalni iznos svake dionice iznosi 39.300,00 kuna. Dionice nisu ponuđene na burzi, a društvo ima samo osam dioničara.
Najveća dioničarka na dan 31.12.2016. (posljednje javno izvješće) bila je Jadranka Lozić, supruga preminulog Stipe Lozića Baškarada, koji je bio direktor društva u koje je stigao iz MUP-a, gdje je bio šef tehničkih pregleda vozila, navodi Večernji list.
Jadranka Lozić ima 27,22% udjela (820 dionica vrijednih 32,226.000 kuna), a odmah iza nje je Ida Laić s 26,09% (786 dionica vrijednosti 30,889.800 kuna pa slijede još dvije žene, Gojana Babovac (19,05%) i Sanja Lozić (10,75%). Mladen Ajduk ima 7,9% dionica, Filip Lozić 5,01%, Siniša Zajec 3,92%, Zinajda Stuhne 0,03%, koliko i Ivan Babovac.
Predsjednik uprave CVH je Davorin Pavlović, nekadašnji djelatnik MUP-a, koji je bio jedan od direktora i vlasnika tvrtke Soboli, u kojoj je direktor i suvlasnik bio i Tomislav Karamarko, piše Večernji list.
Soboli je nakon spajanja s nekoliko tvrtki i preimenovanja istih u Intel-plan danas u sastavu CVH-a.
Izvor: MP/Večernji list
