“Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata“ već gotovo četvrt stoljeća povezuju Zagreb i Vukovar.
Dvadeset i četiri puta trkači su krenuli iz Zagreba prema Vukovaru. Dvadeset i četiri puta prijeđene su stotine kilometara, prolazilo se kroz gradove i mjesta kontinentalne Hrvatske i završavalo na Ovčari. I svaki put sportski rezultat bio je samo jedan dio priče.
Glavna misao Memorijalnog ultramaratona Zagreb – Vukovar „Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata“ od njegova je početka bila – sjećanje.
Prvi Memorijalni ultramaraton održan je 2002. godine, u organizaciji Udruge dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga Grada Zagreba – UDHOS Zagreb.
Organizatori su tada istaknuli kako utrkom žele izraziti zahvalnost dragovoljcima Domovinskog rata i sačuvati uspomenu na ljude koji su 1991. krenuli u obranu Hrvatske.
Od tada je manifestacija održavana svake godine, pa su do kraja 2025. iza organizatora, trkača, volontera i svih koji ih prate ostala 24 održana izdanja.
Posebna simbolika utrke vezana je uz pripadnike zagrebačkog HOS-a koji su od 16. do 18. rujna 1991. godine krenuli iz Zagreba prema Vukovaru, u vrijeme jedne od najtežih bitaka Domovinskog rata. Upravo je njihov put jedan od temelja na kojem je nastao memorijal.
344 kilometra od Kustošije do Ovčare
Godinama je ultramaraton imao prepoznatljiv petodnevni format i ukupnu dužinu od približno 344 kilometra. Start je bio u zagrebačkoj Kustošiji, a trkači su prolazili kroz Ivanić-Grad, Novsku, Slavonski Brod i Osijek, da bi posljednjom dionicom stigli u Vukovar, na Ovčaru.
Tradicionalne dionice bile su Zagreb – Ivanić-Grad, Ivanić-Grad – Novska, Novska – Slavonski Brod, Slavonski Brod – Osijek te Osijek – Vukovar. Još je 20. izdanje 2021. godine održano na stazi dugoj 344,1 kilometar kroz svih pet etapa.
Takva utrka tražila je mnogo više od dobre fizičke pripremljenosti. Višednevno trčanje, umor, vremenski uvjeti, bolovi i svakodnevni novi start činili su Zagreb – Vukovar jednim od zahtjevnijih ultramaratonskih izazova u ovom dijelu Europe.
Ali cilj nije bio samo prijeći zadane kilometre.
Na startovima i ciljevima polagani su vijenci i paljene svijeće, odavana je počast poginulim hrvatskim braniteljima, a trkači su prolaskom kroz hrvatske gradove povezivali sportsku manifestaciju s kulturom sjećanja na Domovinski rat.
Iz godine u godinu rasla je i međunarodna konkurencija
Tijekom više od dva desetljeća na utrci su nastupali trkači iz Hrvatske i inozemstva. Bilo je pobjednika iz Hrvatske, Slovenije i drugih država, ponovljenih pobjeda, rekorda, ali i brojnih primjera u kojima je samo završavanje utrke predstavljalo velik sportski uspjeh.
Jedna od prekretnica dogodila se 2005. godine, kada su prvi put u povijesti Memorijalnog ultramaratona nastupile i žene. Višnja Škevin i Ivanka Krofl završile su posljednju dionicu do Ovčare i tako otvorile novo poglavlje utrke.
Četiri godine poslije, na 8. izdanju 2009., nastupila su 22 natjecatelja, među njima dvije žene. Te su godine pobjede ostvarili ruski ultramaratonci Aleksej Beloslutcev i Irina Visnievska, a organizatori su izvijestili i o novom ženskom rekordu utrke.
Slovenac Boris Ivanovič godinama je bio jedno od najuspješnijih imena utrke, a službeni izvještaj iz 2015. navodio ga je kao četverostrukog pobjednika Memorijalnog ultramaratona.
Utrka koja je opstala kroz desetljeća
Od prvog izdanja 2002. godine mijenjali su se trkači, organizacijski uvjeti i generacije ljudi koje prate ultramaraton, ali je osnovna ideja ostala ista.
Prvo izdanje 2002., drugo 2003., treće 2004. – i tako godinu za godinom sve do 20. izdanja 2021., 21. izdanja 2022., 22. izdanja 2023., 23. izdanja 2024. i 24. izdanja 2025. godine. Službena arhiva UDHOS Zagreb dokumentira taj kontinuitet.
Na 22. izdanju 2023. još se trčala tradicionalna petodnevna utrka na približno 344 kilometra. Pobjednik je bio Marko Bičanić, koji je ukupnu utrku završio rezultatom 29:27:19.
Format je potom prilagođen. Na 23. izdanju 2024. utrka je održana kroz dvije dionice, a pobjedu je ponovno ostvario Marko Bičanić. Na startu su bila 18 ultramaratonaca.
Godinu poslije, na 24. Memorijalnom ultramaratonu 2025., na startu je bilo devet ultramaratonaca, a pobjednik posljednjeg održanog izdanja bio je Josip Matezović. I tada je završnica bila na Ovčari, mjestu na kojem se sport ponovno susreo sa sjećanjem i pijetetom.
Više od sportske utrke
Brojke mogu ispričati samo jedan dio povijesti: 24 održana ultramaratona, stotine prijeđenih kilometara u svakom izdanju tijekom većeg dijela povijesti utrke, brojni natjecatelji te tisuće kilometara koje su zajedno pretrčale generacije ultramaratonaca.
No smisao Memorijalnog ultramaratona Zagreb – Vukovar teško je svesti samo na kilometre i rezultate.
Njegova vrijednost nalazi se i u ljudima koji su sve ove godine bili uz cestu, u članovima organizacije i volonterima, u braniteljima koji su dočekivali trkače, u polaganju vijenaca i paljenju svijeća te u svakom dolasku na Ovčaru.
Zagreb predstavlja početak puta. Vukovar i Ovčara njegov su simbolični završetak.
Pred vratima jubilarnog 25. izdanja
Nakon 24 održana memorijalna ultramaratona, 2026. godina donosi veliki jubilej.
25. Memorijalni ultramaraton Zagreb – Vukovar „Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata“ održat će se 3. i 4. listopada 2026. godine. Start prve dionice predviđen je u Kustošiji, na Trgu siječanjskih žrtava, dok će završnica ponovno biti kod Spomen-obilježja Ovčara u Vukovaru. Organizator je UDHOS Zagreb.
Četvrt stoljeća nakon prvog starta, poruka ostaje jednaka onoj s kojom je utrka krenula 2002. godine: sportom povezati Zagreb i Vukovar te sačuvati sjećanje na poginule hrvatske branitelje i sve one kojima je ovaj memorijal posvećen.
Dvadeset i četiri ultramaratona već su dio njegove povijesti. Dvadeset i peti ispisat će njezino novo, jubilarno poglavlje.
M. M. /Foto: Z. Lucić
