Ruskog predsjednika Vladimira Putina godinama se optužuje da se zatvorio u vlastiti krug i udaljio od sve nepovoljnije stvarnosti invazije na Ukrajinu. No vijest o šteti nakon masovnih eksplozija u Moskvi razbile su čak i Putinovu zaštitnu ljusku i stigle do najizoliranijih bunkera, piše CNN.
Napadi su uništili rafinerije i izazvali guste oblake crnog dima koji su se nadvili nad ruskom prijestolnicom. Zapanjujuće snimke moskovskog horizonta objavljene jučer vjerojatno predstavljaju trenutak u kojem ni najdeblji slojevi zaštite oko šefa Kremlja više ne mogu prigušiti zvuk uzastopnih eksplozija svega 16 kilometara od Kremlja.
Videozapisi koje su Rusi objavljivali na društvenim mrežama pričaju dvije priče. Prva je priča o protuzračnoj obrani glavnog grada, očito raspoređenoj u tri obrambena prstena, koju su probili jeftini dronovi masovne proizvodnje.
Upravo su takvi dronovi nekoć pogađali Ukrajinu, a sada ih Kijev gotovo svake noći šalje prema Rusiji. Poklopac rafinerije odletio je u zrak. Više požara gorjelo je svega nekoliko kilometara od Kremlja.
Ekološka katastrofa gotovo sigurno je u tijeku. Šteta će utjecati i na opskrbu gorivom, što bi moglo dovesti do redova na benzinskim postajama u gradu koji je Kremlj godinama nastojao zaštititi od posljedica rata.
Raste nezadovoljstvo stanovnika Moskve
Druga priča govori o rastućem nezadovoljstvu među stanovnicima Moskve i političkoj nestabilnosti koju ono može donijeti. Neprestano objavljivanje snimki, unatoč pokušajima ruskih vlasti da ih ograniče, pokazuje sve veće neslaganje i neuspjeh kontrole informacija.
Otkako je mali dron pogodio Kremlj u svibnju 2023., Ukrajina redovito remeti život u Moskvi, a prošlog mjeseca zbog sigurnosnih razloga čak je i tradicionalna Parada pobjede bila znatno smanjena.
Lavina šokantnih snimki objavljenih jučer, na kojima ukrajinski dronovi u valovima dolijeću iznad požara kako bi nastavili napade, predstavlja trenutak koji je svijetu jasno pokazao da se Kremlj nalazi u ozbiljnim problemima.
Zelenski otišao sa sastanka skupine G7 s jednom važnom stvari
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napade je opisao kao odgovor na ruska noćna bombardiranja koja ne prestaju. U jednom od posljednjih napada pogođen je i najstariji te najsvetiji crkveni kompleks u Kijevu. Čini se da je Zelenski dodatno ojačao svoju poziciju nakon sastanka skupine G7 u Évianu.
Zelenski je, čini se, svoja očekivanja od Trumpa sveo gotovo na nulu. Ipak, sa sastanka je otišao s jednom važnom stvari koju je tražio: naznakom, iako još uvijek ne sasvim jasnom, da bi Ukrajina mogla dobiti mogućnost licencirane masovne proizvodnje sustava protuzračne obrane i projektila koje proizvode SAD i europske zemlje, a kojih na Zapadu nedostaje i koji se sporo nadomještaju.
Takav razvoj događaja sugerira izrazito pragmatičan odnos u kojem bi Kijev, kako bi preživio, mogao proizvoditi oružje koje NATO-ove tvornice trenutačno ne uspijevaju izrađivati dovoljno brzo i dovoljno jeftino. To također pokazuje da Ukrajina još uvijek ima adute, navodi CNN.
Iz Trumpova promjenjivog raspoloženja tijekom summita G7 nije jasno ima li još uvijek volje ozbiljno se posvetiti mirovnim pregovorima. No čak i on mora vidjeti da je Kremlj dosad odbijao sve ozbiljnije pokušaje približavanja.
Putin dao izjave koje preispituju dosadašnju politiku
Europske zemlje i dalje se nadaju da bi izaslanik neke, kako ju je nazvala talijanska premijerka Giorgia Meloni, “srednje sile” mogao ponovno pokrenuti pregovore.
Ukrajinski dronovi u zoru su napali Moskvu
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka prije 11 dana objavili su zajedničku izjavu u kojoj su ponovili svoje dugogodišnje polazište za dogovor, uključujući i prijedlog jednostranog prekida vatre, što je za Moskvu od početka bilo neprihvatljivo.
Nade da bi Putin ipak mogao pronaći izlaz iz sukoba i dalje postoje, unatoč zastoju na bojišnici i problemima u obrani ruskog zračnog prostora. Posljednjih mjeseci dao je nekoliko nejasnih izjava koje sugeriraju određeno preispitivanje dosadašnje politike.
Tvrdio je da sklapanje sporazuma i zauzimanje cijelog Donbasa nisu “međusobno isključive ideje”, da će rat jednog dana uskoro završiti te da bi bivši njemački kancelar Gerhard Schröder mogao posredovati između Rusije i Europe. No čak i kada je prošlog tjedna priznao gospodarsku štetu koju Ukrajina nanosi napadima na rusku infrastrukturu, njegov odgovor bio je poziv na još snažniju odmazdu.
Tijekom rata Putin donio niz loših odluka
Dok se pojavljuju snimke zacrnjenih automobila koje je prekrila kiša pomiješana s čađom, odluka o daljnjem tijeku rata ponovno je u rukama čovjeka koji ga je i pokrenuo, Vladimira Putina.
Optimistično je očekivati da će se odlučiti za diplomaciju i postupno gašenje sukoba za koji zapadne obavještajne službe procjenjuju da je odnio oko pola milijuna ruskih života, a sve kako bi zauzeo dio Ukrajine čija površina iznosi tek oko 0.7 posto teritorija same Rusije.
Putin je tijekom rata donosio niz loših odluka: od uvjerenja da će Kijev pasti za nekoliko tjedana, preko povjerenja vojsci da će opskrbne linije izdržati tijekom ruskog sloma krajem 2022., do dopuštanja iscrpljujućih “napada valovima mesa” u Donbasu tijekom 2023. i 2024., koji su čak i golemoj Rusiji stvorili probleme s novačenjem.
Vjerovao je i da Donald Trump, kroz laskanje i nagovaranje, može izvući korisne ustupke iz Kijeva. Tijekom desetljeća Putin je gradio sliku hladnokrvnog i preciznog državnika koji kontrolira događaje.
Problemi na bojišnici sve vidljiviji
Razmjeri katastrofe pred njegovim vratima, ali i na udaljenoj bojišnici, gdje ukrajinski napadi srednjeg dometa svakodnevno pogađaju ruske opskrbne pravce i uzrokuju nestašice goriva na okupiranom Krimu, sigurno utječu na njegovo donošenje odluka. No to ne mora značiti da će odmah posegnuti za pregovorima. Možda upravo suprotno, naglašava CNN.
Putin si u ovom trenutku ne može dopustiti da ostavi dojam slabosti. Ovo je njegov rat i upravo će on odrediti njegovu budućnost, ali i mjesto koje će zauzeti u povijesti. Problemi na bojišnici sve su vidljiviji, no moguće je da sam sebe uvjerava kako je riječ samo o još jednom prolaznom padu ratne sreće te da će Rusija uskoro sustići Ukrajinu u proizvodnji dronova i ubrzati osvajanje teritorija.
Najveće probleme Putin trenutačno ima kod kuće. Prošlog tjedna bio je prisiljen priznati gospodarsku štetu koju uzrokuju ukrajinski napadi, prihvatiti da ruska vojska ne napreduje onoliko brzo koliko bi želio te se suočiti sa sve većim nezadovoljstvom zbog gašenja interneta. Sve su to priznanja stvarnosti iz Kremlja koji je tijekom rata rijetko prihvaćao išta osim potpune pobjede.
Eskalacija bi dodatno pogoršala Putinov položaj
Putin nema mnogo očitih mogućnosti za eskalaciju sukoba koje ne bi dodatno pogoršale njegov položaj. Napad na istočne članice NATO-a bio bi golemi rizik u trenutku kada se ruska vojska muči ostvariti prevlast nad manjim susjedom.
Upotreba taktičkog nuklearnog oružja, scenarij kojeg se dio analitičara godinama pribojava, mogla bi izazvati bijes SAD-a, Europe, pa možda čak i Kine, bez značajne vojne koristi. Demonstracija sile Putinu bi donijela vrlo malo, dok bi posljedice mogle biti katastrofalne.
Rusija već sada koristi gotovo sve raspoložive kapacitete protiv Ukrajine, a uporaba zastrašujuće balističke rakete Orešnik ograničena je vlastitim zalihama.
Nemoguć zadatak: Prilagoditi se slabostima i prikazati ih kao snagu
Velike političke promjene u Rusiji i ranije su dolazile nakon neuspješnih ratova. Moskovski list Moskovski komsomolec prošlog je mjeseca upozorio da su “veliki geopolitički gubici ponekad bili korisniji od briljantnih pobjeda”.
Izlazak Rusije iz Prvog svjetskog rata doveo je do krvave revolucije. Poraz u Afganistanu prethodio je raspadu Sovjetskog Saveza. Moskva je 1996. sravnila velik dio Groznog prije nego što je Čečeniji dala široku autonomiju. Ako promjene i dođu, ne treba očekivati da će biti jednostavne.
Putinovih 26 godina na čelu Rusije donedavno su obilježavali pragmatičnost, politička spretnost i geopolitički utjecaj nesrazmjeran gospodarskoj snazi zemlje. Posljednje četiri godine, međutim, obilježila je tvrdoglava potraga za vojnim dobicima, tvrdi CNN.
Sljedeći potez Moskve, dok se nad gradom i dalje uzdižu oblaci crnog dima, mora biti pronalazak načina da prihvati vlastite slabosti i prilagodi im se, a da pritom ne projicira ništa osim snage.To je gotovo nemoguć zadatak, no u sustavu koji je Putin godinama stvarao odluka ovisi samo o jednom čovjeku.
M.M. /Foto: DWS/Kremlin
