DAVOR GJENERO OPTUŽUJE BIVŠEG PREMIJERA: “Tajna služba me pratila po Milanovićevom nalogu!”

30 siječnja, 2016 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Dva izvora potvrdila su da je politički analitičar Davor Gjenero praćen, a mjere je odobrio Vrhovni sud, piše Jutarnji list.



Sigurnosno-obavještajna agencija provodila je mjere tajnog prikupljanja podataka nad političkim analitičarom Davorom Gjenerom. Tu su informaciju Jutarnjem listu potvrdila dva izvora bliska obavještajnoj zajednici, a potvrdio nam ju je i sam Gjenero.
– Znam da sam pod tajnim mjerama oko godinu dana, i to po nalogu bivšeg premijera Zorana Milanovića. Znam da je to učinio. Njemu je smetalo što sam javno govorio te je naloženo moje praćenje. Prema mojim informacijama, sve je počelo u studenome 2014. godine, a nemam saznanja traje li još uvijek – izjavio je jučer za Jutarnji Gjenero.

Prema tim informacijama, SOA je za provođenje tajnih mjera dobila odobrenje Vrhovnog suda.
Isti izvori nam tvrde da je SOA provođenje tajnih mjera zatražila zbog kontakata Gjenera sa stranim veleposlanstvima, posebice s veleposlanikom Srbije u Hrvatskoj. Gjenero ne negira svoje kontakte s pojedinim veleposlanstvima.
– Prijatelj sam s bivšim veleposlanikom Mađarske Ivánom Gáborom i njegovim zamjenikom te veleposlanikom Srbije i otpravnicom poslova veleposlanstva. No, ja im nisam mogao prenositi nikakve tajne podatke jer nemam nikakve institucionalne veze s polugama vlasti. To je bio samo izgovor za moje praćenje kako bi se opravdao nalog Zorana Milanovića – tvrdi Gjenero.
On kaže kako je zbog svega prekinuo i suradnju s Hrvatskom narodnom strankom. – Vesna Pusić i Ministarstvo vanjskih poslova znali su za moje kontakte s veleposlanicima. Vesna Pusić je morala znati da me se tajno nadzire i zbog čega. Kako me nisu zaštitili od svog koalicijskog partnera, s njima sam prekinuo svaku suradnju – otkriva Gjenero.
Davor Gjenero je politički analitičar. Suradnik je Al Jazeere Balkans te portala Direktno.hr. Analiza njegovih istupa i tekstova jasno pokazuje da je oštar kritičar politike Zorana Milanovića.
Je li zaista to bio razlog da se nad njim provode mjere tajnog praćenja po nalogu bivšeg premijera ili se našao pod povećalom zbog čestih kontakata sa stranim veleposlanicima, posebice srpskim, očito će se morati istražiti.

Informacije o mogućoj zloporabi tajne službe dolaze nakon što je objavljena informacija da predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović želi smjenu ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića zbog više propusta. Sve navedeno upućuje na moguću zloporabu tajne službe i njenu politizaciju, što je iznimno opasna situacija.

Ako je točno da je premijer naložio praćenje jednog političkog analitičara jer mu se nije sviđalo njegovo pisanje i njegovi javni istupi, to je ozbiljan udar na demokraciju.
Kad se tome doda podatak da je Obavještajna agencija u tom slučaju zapravo lažirala razloge u zahtjevu za tajno praćenje podnesenom Vrhovnom sudu, kao društvo se nalazimo u iznimno opasnoj situaciji. Naime, prema Zakonu o sigurnosnim službama, prijedlog za primjenu mjera i nalog za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka, koji se podnosi Vrhovnom sudu, mora sadržavati oznaku mjere koja će se primjenjivati, oznaku fizičke ili pravne osobe prema kojoj će se mjera primjenjivati, obrazloženje razloga zbog kojih se mjera provodi i potrebe njezina poduzimanja te rok trajanja mjere.

Ako se predlaže i dopušta poduzimanje više mjera, moraju biti navedeni podaci za svaku mjeru. Dakle, svaki korak mora biti precizno specificiran.
Prema navedenom zakonu, mjere tajnog prikupljanja podataka uključuju, između ostalog, tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa, nadzor sadržaja komunikacija, nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu, nadzor lokacije korisnika, nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza, nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama, nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta itd.
Tko odobrava prisluškivanje?
Mjere tajnog prikupljanja podataka odobrava sudac Vrhovnog suda kojega određuje predsjednik Vrhovnog suda. Prijedlog za primjenu mjera podnosi ravnatelj SOA-e. Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu trajati četiri mjeseca. Ako je potrebno produljiti primjenu mjera i uvesti nove, o izdavanju naloga odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca Vrhovnog suda, koji od ravnatelja SOA-e mogu tražiti dodatna obrazloženja i razloge. Je li u slučaju Gjenera traženo produljenje tajnog nadzora, jučer nismo uspjeli provjeriti.

IZVOR: Jutarnji list


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->