Deutsche Welle: Samo jedan čovjek na svijetu može zaustaviti Putina, ali taj poziv nikako da dođe

8 ožujka, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Prema mišljenju politologa Christiana Hackea, kineski predsednik Xi Jinping je ključan u diplomatskim naporima da se okonča ruski agresorski rat u Ukrajini.



U intervjuu za njemačku televiziju ARD je Hacke rekao da se pokušaji za okončanje rata moraju odvijati i izravno između Rusije i Ukrajine, i to „na nivou boraca na bojištu”, međutim, Europa, SAD i Njemačka bi “svakako trebali tražiti kanal za razgovor sa Xijem”, piše Deutsche Welle.

Čak i ako je izraelski premijer Naftali Bennett nakon razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom najavio kako će nastaviti svoje posredničke napore, u trenutnoj situaciji Izrael nema mogućnosti koje su nužne da bi se utjecalo na Putina i Kremlj, kaže Hacke. „Ako bi Putin uopće ikoga htio poslušati, onda je to Xi.”

I visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Joseph Borell zagovara posredovanje Kine u ukrajinskom sukobu. „Nema alternative. Mi (Europljani) ne možemo biti posrednici, to je jasno (…) A ne mogu to biti ni SAD. A tko onda? To mora biti Kina, uvjeren sam u to”, rekao je Borell u intervjuu španjolskom listu „El Mundo”. Međutim, ovaj španjolski političar je priznao da još nema konkretnih razgovora o posredovanju Pekinga.

Pregovori s pozicije vojne snage

Pored diplomatskih napora da se okonča sukob u Ukrajini, Hacke smatra da „se mora poduzeti sve kako bi se ojačale ukrajinske oružane snage”. To nije u proturječnosti s održavanjem komunikacijskog kanala prema Kremlju i Putinu. Međutim, važno je da ruski predsjednik ne bude gurnut u situaciju „iz koje se više ne može izvući bez da izgubi obraz”.

Profesor Christian Hacke Foto: ARD

Profesor Christian Hacke /Foto: ARD

Cilj Zapada mora biti da pregovara „s pozicije vojne snage” ili iz „vojne pat pozicije”. „Važno je održati vojnu snagu. Ali kanal komunikacije mora ostati otvoren”, naglašava Hacke.

On također smatra da je perspektiva i neutralnost Ukrajine – odnosno ne ulazak u NATO-savez do daljnjeg – i da to možda ostaje kao jedina mogućnost za prekid rata. „Možda to više i nije aktualno, to ne znam, ali to ostaje kao mogućnost. Putin bi onda mogao stati jer bi kod kuće mogao reći da je barem spriječio odlazak Ukrajine na Zapad”.

Ukrajina – neutralna

U tom smislu kontraproduktivno je trenutno pozivati na integraciju Ukrajine u EU-a, smatra Hacke. „To samo potiče Putinov bijes.”

Putin je po Hackeu otvoreni makijavelist. „Vidite to po napadu na nukleranu elektranu koja nije pogođena –  nego zgrada pored. Jer on vrlo dobro zna da se vjetar može okrenuti. A osim toga zna i da ako bi napao atomskim oružjem važi staro pravilo Hladnog rata: Who strikes first dies second. (Tko udari prvi, umrijet će drugi).

Vladimir Putin i Xi Jinping/ Foto: Sputnik

On se mora suočiti sa snagom Zapada, tvrdi Hacke. „Takođe mislim da bi mu trebali poslati i nuklearni signal da se nećemo dati zastrašiti.”

Ruski predsjednik nije luđak, rekao je Hacke odgovrajući na pitanje. „On kalkulira s našom slabošću, s našim strahom. I prije svega ga je naš strah učinio jakim –  to je zlo, to je tragično.”

Njemački medij još piše:

Bez obzira na strahote ukrajinskog rata, Kina u potpunosti stoji iza Rusije, čak i ako se na međunarodnom planu pozicionira po strani. „Bez obzira koliko izdajnička bila međunarodna oluja, Kina i Rusija će zadržati svoju stratešku odlučnost i unaprijediti sveobuhvatno kooperativno partnerstvo u novoj eri.” Tako je ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi u ponedjeljak (7.3.) prokomentirao međunarodne sankcije protiv Rusije. „Prijateljstvo između dva naroda je čvrsto.“

Ministar je iskoristio konferenciju za novinare tijekom sjednice Narodnog kongresa u Pekingu da uvjeri Rusiju da i dalje može računati na Kinu. Njihov odnos je „jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu”, a ta suradnja doprinosi „miru i stabilnosti”, rekao je Wang Yi, kao da ruski agresorski rat u Ukrajini i ne postoji.

Jedna od najvećih grešaka Xija Jinpinga?

Neki promatrači koji su se nadali da će se Kina nekako distancirati od Putina, možda su bili razočarani. Nadaleko hvaljeni Wang Yi pred novinarima je potvrdio „bezgranično“ prijateljstvo koje su šef kineske države i vođa partije Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili na sastanku u Pekingu 4. veljače.

Pod pritiskom SAD-a i Zapada, i sama Kini teži tom savezu, čak i ako su troškovi zbog invazije neočekivano porasli. „Xi Jinping je napravio vjerojatno jednu od najvećih vanjskopolitičkih grešaka tijekom svoja dva mandata time što se, uoči ruske invazije, pridružio Putinu“, ocjenjuje stručnjak za Kinu Jude Blanchette iz vašingtonskog Centra za strateške i međunarodne studije (Center for Strategic and International Studies, CSIS).

Peking je u dilemi: ako Xi Jinping nije vidio da se sprema invazija, to ne govori dobro o njegovoj vanjskopolitičkoj vještini. A ako je sumnjao, a pustio da se to dogodi ne poduzevši ništa, onda ni kineski predsjednik nije u sjajnoj poziciji. Neke indicije pokazuju da se radi o pogrešnoj procjeni, i to ne samo činjenica da je Peking suviše dugo oklijevao prije nego što je od svojih oko 6.000 sunarodnjaka u Ukrajini zatražio da napuste zemlju. Peking je do samog kraja odbacivao američka upozorenja o predstojećoj invaziji ocjenjujući da je to „huškanje na rat“.

Indo-pacifička verzija NATO-a?

Ozbiljnost sankcija, jedinstvo inače podijeljenih demokratskih zemalja i izuzetno visoki ekonomski troškovi za Rusiju, možda su iznenadili Peking? Za razliku od ekonomski prilično beznačajne Rusije, Kina, kao druga po veličini svjetska ekonomija, ovisi o otvorenom globalnom trgovinskom i financijskom sustavu. Zato su kineske banke među prvima primijenile sankcije, kako same ne bi postale meta.

U Vijeću sigurnosti UN-a Kina nije osudila invaziju, ali je bila suzdržana. Sjedinjene Države nadale su se promjeni kursa: „Svijet gleda koje zemlje se zalažu za načela slobode, samoodređenja i suvereniteta“, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken tijekom telefonskog razgovora s Wangom Yijem ovog vikenda.

„Kina stalno govori o nepovredivosti načela suvereniteta“, izjavio je Blinken kasnije na CNN-u. S Rusijom sada, međutim, postoji jedna stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a koja krši to načelo. „Zato očekujemo od Kine da se njezin glas čuje. Taj glas se računa.“

Ali kinesko vodstvo odbija promijeniti kurs. To koliko se Kina osjeća okruženom pokazuje i izjava američkog državnog tajnika koji ju je optužio da želi izgraditi obrambeni savez u azijskoj regiji: „Pravi cilj indo-pacifičke strategije jest stvaranje indo-pacifičke verzije NATO-a.”

Propale su očajničke nade Ukrajine, ali i visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella, da će Kina iskoristiti svoj utjecaj i na bilo koji način intervenirati. Wang Yi je obećao samo da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu“.

R.I. / Foto: Shooterstock


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •