“Isključite”. Tim je riječima bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt odgovorio na pitanje o bliskoj budućnosti u kojoj bi sustavi umjetne inteligencije mogli postati toliko napredni da ljudi više – neće razumjeti što rade.
Izdvojio je tri tehnološka napretka za koja smatra da bi u sljedećih pet godina mogli značajno proširiti mogućnosti sustava umjetne inteligencije – mnogo dulje kontekstne prozore, AI agente i sustave koji mogu pretvoriti jednostavne tekstualne upite u funkcionalni softver. Vjeruje da bi oni mogli odvesti umjetnu inteligenciju daleko od samog odgovaranja na pitanja i omogućiti joj da obavlja puno složenije zadatke.
Smatra da bi AI s vremenom mogao rješavati probleme kroz čak 1000 pojedinačnih koraka, među ostalim u znanosti, medicini, istraživanju novih materijala i klimatskim istraživanjima.
Schmidt je način rada takvih sustava usporedio s receptom. Umjetna inteligencija mogla bi završiti jednu fazu zadatka, dobiveni rezultat koristiti kao ulaz za sljedeću fazu i tako nastaviti kroz stotine uzastopnih koraka.
“Unutar pet godina, umjetna inteligencija mogla bi se nositi s beskonačnim kontekstom, zaključivanjem u lancu misli za rješenja od tisuću koraka i milijunima agenata koji rade zajedno. Na kraju će razviti vlastiti jezik, a mi nećemo razumjeti što rade”, rekao je Schmidt, prenosi Times of India.
Milijuni AI agenata mogli bi raditi zajedno
Schmidt posebno ističe i sve važniju ulogu AI agenata – sustava koji se mogu specijalizirati za određeno područje, učiti o njemu i samostalno razvijati ideje.
Kao primjer je naveo kemiju. AI agent mogao bi proučiti dostupno znanje iz tog područja, razvijati hipoteze, provoditi testiranja i rezultate tih testova ugrađivati u vlastito znanje.
Schmidt očekuje da bi broj takvih specijaliziranih agenata s vremenom mogao dosegnuti milijune. Platforme bi korisnicima pritom mogle nuditi različite agente, ovisno o tome za što su im potrebni.
Treći razvoj koji Schmidt izdvaja naziva “text action”. Riječ je o konceptu prema kojem korisnik običnim jezikom opiše kakav softver želi, a umjetna inteligencija ga potom sama izradi.
Schmidt ističe da AI već danas može pisati programe u jezicima poput Pythona te smatra da bi takvi sustavi u budućnosti mogli satima ili još dulje samostalno raditi na programerskim zadacima.
Kombinacija dugih kontekstualnih prozora, AI agenata i programiranja uz pomoć umjetne inteligencije, smatra Schmidt, mogla bi u konačnici omogućiti da različiti AI sustavi međusobno surađuju.
A što ako AI razvije vlastiti jezik?
U tom je trenutku Schmidt otišao korak dalje i iznio znatno spekulativniji scenarij. Postoji mogućnost, rekao je, da bi AI agenti jednog dana mogli razviti vlastiti jezik kojim bi međusobno komunicirali.
Upravo ga taj mogući razvoj posebno zabrinjava. “Znate što bismo trebali učiniti? Isključiti struju”, rekao je Schmidt.
Njegova izjava dolazi u vrijeme šire rasprave unutar industrije umjetne inteligencije o tome koliko brzo treba razvijati nove AI sustave i gdje postaviti granice.
Izvršni direktor Anthropica Dario Amodei nedavno je pozvao tehnološke kompanije da uspore tempo unapređenja AI modela. Smatra da sigurnosne mjere ne dobivaju dovoljno vremena da prate sve brži razvoj njihovih sposobnosti.
U okviru svog prijedloga Amodei zagovara da neovisni stručnjaci za sigurnost dobiju dublji pristup naprednim AI sustavima te da vodeće kompanije koje razvijaju najnaprednije modele zajednički rade na sigurnosnim standardima.
Pritom je naglasio da cilj nije zaustaviti razvoj umjetne inteligencije, već tempo njezina razvoja uskladiti s mogućnošću odgovarajućeg testiranja i uvođenja sigurnosnih mjera.
M.M: /Foto: YT
