Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman prije sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća komentirao je promjenu završne deklaracije summita NATO-a.
Formulacija o Bosni i Hercegovini u deklaraciji NATO-a izmijenjena je prije intervencije predsjednika Zorana Milanovića kojeg je glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg zvao samo da spriječi moguću “međunarodnu blamažu”, izjavio je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
“Ovo glorificiranje njegovih velikih zasluga uopće nije točno jer kronologija događaja, činjenično stanje, demantira da je on to navodno riješio u par minuta s glavnim tajnikom (NATO-a)”, kazao je novinarima Grlić Radman.
Šef hrvatske diplomacije kaže da je izmjena formulacije o Bosni i Hercegovini u završnoj deklaraciji NATO-a plod rada zajedničkog tijela u kojem su bili predstavnici vlade i predstavnik ureda predsjednika, a do promjene je došlo prije predsjednikove intervencije.
Milanović je pak ranije izjavio da je Hrvatska uspjela u završnu deklaraciju samita NATO-a ubaciti referencu na Daytonski mirovni sporazum tek nakon šest dana insistiranja.
“Ne volim riječ ‘zaprijetio’, nisam zaprijetio, ali nakon šest dana ignoriranja i potpune gluhoće na našu molbu da se u završnoj deklaraciji uopće spomene Daytonski sporazum kao osnova funkcioniranja Bosne i Hercegovine morali smo reći da ćemo se suprotstaviti konsenzusu”, izjavio je novinarima Milanović po dolasku na sastanak na vrhu čelnika 30 država članica NATO-a.
Pojasnio je da ga je u nedjelju nazvao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i da je “to riješeno u pola minute”.
Dan ranije je Milanović izjavio da se hrvatsku tretira kao “sitan kusur” te da neće potpisati završnu deklaraciju NATO-a koja izgleda kao da ju je “pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva”.
Grlić Radman je kazao da je on u svibnju formirao “koordinacijsko tijelo, jednu neformalnu skupinu” u kojemu su bili predstavnici ministarstava vanjskih poslova, obrane, unutarnjih poslova, financija, ureda premijera i ureda predsjednika.
Ta se radna skupina, navodi Grlić Radman, sastala tri puta od svibnja i “nije bilo prijepora unutar radne skupine niti je bilo izdvojenih mišljenja”.
Radman naglašava da je navedeno tijelo 11. lipnja uspjelo unijeti formulaciju o potrebni izmjene izbornog zakona u izjavu NATO-a, a 13. lipnja ujutro je uvršten i Daytonski sporazum.
Dakle, do promjene je, tvrdi Grlić Radman, došlo i prije Milanovićevog razgovora sa Stoltenbergom.
“Mi smo uložili maksimalne napore, diplomatske napore predanim radom, tihim radom, mudrim radom”, kazao je Grlić Radman.
Milanovićev potez je “nečuven”
Hrvatski ministar vanjskih poslova je kazao da je tekst završnog dokumenta NATO samita “u pravilu klasificiran” te da se o njegovom sadržaju raspravlja “na jedan tihi način, razgovorom, dogovorom”, optuživši hrvatskog predsjednika da je svojim javnim istupom prekršio diplomatske uzuse.
Milanovićeva izjava da će blokirati usvajanje izjave NATO-a je “zapravo nečuvena u praksi NATO samita jer uvijek se ide na dogovor zemalja članica”, kazao je hrvatski ministar vanjskih poslova.
Ocijenio je da je predstojeći NATO samit iznimno važan i zbog, po prvi puta, prisustva američkog predsjednika Joea BIdena te da je Stoltenberg “sigurno nazvao predsjednika da bi ga pitao o čemu se radi i kako bi spriječio eventualnu međunarodnu blamažu”.
Hina/Foto: pxll
