RADNA skupina unutar Vijeća EU koja se bavi pitanjem proširenja trebala je na dnevnom redu jučerašnjeg sastanka imati i raspravu o otvaranju 23. poglavlja u pregovorima o članstvu Srbije u Europskoj uniji, no ta je točka skinuta s dnevnog reda zbog izostanka stava službenog Zagreba o tom pitanju, piše Večernji list.
Iz izvora u hrvatskoj diplomaciji doznajemo pak da je točka skinuta s dnevnog reda zbog “prigovora” Hrvatske. No izvori iz EU inzistiraju na tome da nikakvi prigovori iz Hrvatske još nisu formalno predstavljeni na radnom tijelu na kojem se prigovori obično iznose, već da je riječ o tome da, barem zasad, hrvatski predstavnik na sastancima o proširenju govori da nema nikakve instrukcije iz Zagreba pa ne može ništa reći.
Tri Hrvatska uvjeta Srbiji
Istovremeno, ministar vanjskih i europskih poslova u nekoliko intervjua i javnih izjava jasno je rekao da Hrvatska neće dati suglasnost za otvaranje 23. poglavlja dok Srbija ne pristane na tri uvjeta. Prvi je poštivanje manjinskih prava, drugi je puna suradnja s tribunalom u Haagu, a treći je ukidanje nadležnosti u procesuiranju ratnih zločina za područje cijele bivše Jugoslavije.
– Za odluku je potreban konsenzus, a budući da je 27 zemalja dalo suglasnost za otvaranje poglavlja, čekamo Hrvatsku da specificira svoj stav. Kako stava još nema, ta je točka skinuta s dnevnog reda jer je ne možemo usvojiti bez konsenzusa svih 28 država – rekao nam je izvor iz Vijeća EU. No, drugi izvor iz EU daje kritičniji pogled i kaže kako nije moguće postavljati nova mjerila za otvaranje poglavlja jer su ta mjerila već određena tijekom 2014., kada ih je prihvatila i Hrvatska.
Prema tom izvoru, Nizozemska, koja do kraja lipnja predsjeda Vijećem EU i želi otvoriti dva nova pregovaračka poglavlja sa Srbijom, nije zadovoljna hrvatskim stavom.
Dačić: EU neće podržati Hrvatsku
U Europskoj komisiji, koja samo predlaže, ali ne donosi odluku (ta je odluka striktno na 28 država članica), kažu da su otvaranje 23. i 24. poglavlja prvi sljedeći koraci u pregovorima sa Srbijom, no kako čekaju da se u Vijeću o tome postigne jednoglasnost.
– Rasprava je u tijeku i Komisija je spremna ići na sljedeće korake čim se ispuni potreban uvjet jednoglasnosti među zemljama članicama – kaže glasnogovornica EK Maja Kocijančič.
Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je za Radio Beograd kako je siguran da Hrvatska “neće naići na podršku nijedne druge države članice EU”.
– Mi jesmo spremni rješavati probleme dijalogom, ali nismo spremni ni za kakve ucjene iz Hrvatske – rekao je Dačić.
Milorad Pupovac, saborski zastupnik srpske manjine, smatra kako bi suradnja s Haaškim sudom, suđenja za ratne zločine i unapređivanje prava nacionalnih manjina trebali biti “razlozi za suradnju umjesto za blokadu”.
Pupovac: A obaveze Hrvatske
– Ako Hrvatska traži odgovore od Srbije, morat će ih dati i u vezi sa sobom. Ne znam zašto predstavnici naše Vlade to zaboravljaju. Jer, Hrvatska ima značajne obveze, posebno iz aneksa 7. pristupnog ugovora s EU, i kad su u pitanju suđenja za ratne zločine i poštivanje manjinskih prava, uključujući povratak izbjeglica. Bolje bi bilo da se radi na rješavanju tih pitanja umjesto da ih se pretvara u političko sredstvo za blokiranje – kaže Milorad Pupovac.
S druge strane, europarlamentarka Ruža Tomašić smatra da je Hrvatska preblaga jer postavlja samo tri uvjeta Srbiji. Po njoj, trebalo bi kao uvjete postaviti i povrat kulturnog blaga i rješavanje spora oko granice.
– Ako Srbija ne povuče zakon o jurisdikciji za ratne zločine i još nam se ruga, ja bih lijepo ukinula hrvatski Zakon o oprostu i počela suditi onim Srbima koji su abolirani – kaže Ruža Tomašić.
MP/ Vecernji list/Foto:r
