Imovinska kartice aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pokazuje da se u pet godina mandata ipak uspije zaraditi. Iako nije riječ o plaći od koje se može živjeti do kraja života niti o plaći koja će ostati kao ostavština njezinim unucima, može se fino uštedjeti.
Usporedba njezine imovine prije i na kraju mandata pokazala da je čak 12 godina prije isteka roka, uspjela otplatiti jedan veliki kredit, a da je istodobno stigla štedjeti
Kako izvještava RTL, usporedba predsjedničine imovine prije i na kraju mandata pokazuje da je čak 12 godina prije isteka roka uspjela otplatiti veliki kredit te istovremeno uštedjela malo veći iznos.
Imovina Kolinde Grabar Kitarović?
Kolindu Grabar Kitarović je 2015. godine smo plaćali 22.720 kuna, a onda joj je zbog poreznih izmjena plaća skočila na 24.376 kuna. Prije su ona i suprug imali štednju od oko milijun kuna, a sada ona iznosi preko milijun i osamsto tisuća kuna. Razliku je dobila od NATO-a.
U mandatu je stigla i 13 godina ranije otplatiti kredit za stan. Od imovine posjeduje stan u centru od 106 kvadrata, suvlasnica je kuće na Malom Lošinju. Ima dionice. Na početku mandata imali su dva automobila, danas Kitarovići nemaju niti jedan.
No troškove kampanje neće financirati sama. Organizirat će četiri donatorske večere u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a razliku će podmiriti HDZ.
“Jedini kandidat HDZ-a je gospođa Kolinda Grabar Kitarović i u tom smislu je utemeljeno gotovo 600 stožera”, kazao je glasnogovornik kampanje Kolinde Grabar Kitarović, Zoltan Kabok.
Što ima Zoran Milanović?
Zoran Milanović, prema zadnjoj imovinskoj kartici posjeduje stan u Zagrebu od 127 kvadrata, vrijedan gotovo dva milijuna kuna. 2008. dignuo je kredit od 119 tisuća eura. Kad je izgubio izbore otišao je u privatnike pa mu je tvrtka uprihodila 745 tisuća kuna, a radio je za minimalac od 3300 kuna. Ne želi otkriti koga je sve savjetovao.
Troškove kampanje platit će mu SDP, a nada se da će dobiti nešto novca i od donacija. Kandidati nisu dužni objaviti svoju imovinsku karticu dok ne pobjede na izborima. Mnogi misle da je to pogreška.
“To je nekakav minimum. Objava imovine i objava potencijalnih veza bi bila minimum pristojnosti u svakoj uređenoj zemlji. Nažalost, ne postoji zakonska obaveza izuzev za one koji su već u mandatu”, kazao je za RTL Direkt antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović.
Škoro se obogatio za vrijeme HDZ-a i SDP-a
Pjevač Miroslav Škoro najbogatiji je od svih kandidata. Ima kuću i okućnicu od 826 kvadrata u Zagrebu, pola kuće u Tribunju. Tvrtke mu dobro posluju. Tako je ona za oganizaciju koncerata i proizvodnju vina ostvarila dobit od 1,7 milijuna kuna. Suvlasnik je još dviju tvrtki koje također odlično posluju, a većinu posla rade s državom.
Vlasnik je 5 posto u tvrtki Omega software, koja radi velike poslove za Grad Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede, a koja je lani imala dobit 12,7 milijuna kuna, suvlasnik je u MB kvadratu koji u zadnjih pet godina ima dobit milijun kuna.
O suradnji tvrtke Omega softver s Ministarstvom poljoprivrede, odnosno Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, i Hrgovim kadrom Zdravko Baraćem, na pomolu je velika afera.
Kolakušić najsiromašniji
Najsiromašniji kandidat među najpopularnijima je Mislav Kolakušić. Kao sudac je zarađivao nešto više od 9 000 kuna, a sada, kao zastupnik u Europskom parlamentu ima plaću od 35.000. Postane li predsjednik tek tada će se znati koliko ima. U stožeru tvrde da nema ni za TV reklamu.
“Nemamo novca da plaćamo oglasni prostor. Ne možemo vodit kalsičnu promidžbenu kampanju sa sredstvima s kojima raspolažemo”, ističe njegov voditelj kampanje Dražan Dizdar.
Cijena kampanje
Kandidati će u ovoj kampanji smjeti potrošiti najviše 8 milijuna kuna. A od fizičkih osoba smiju primiti najviše 30.000 tisuaća kuna donacija. Nekad istaknuti donatori kampanja Ivica Todorić i Zdravko Mamić su u blokadi pa na njih ove godine kandidati ne mogu računati.
Pitanje je može li bogatstvo kandidata biti plus za birače? Amerikanci su između ostalog izabrali Trumpa jer su ga doživljavali kao uspješnog poduzetnika koji bi na isti način mogao voditi i zemlju.
“Činjenica je da su i kod nas uspješni poduzetnici imali želju da postanu uspješni političari, ali javnost ih nije prepoznala. Ne razmišljajući na način ako je pomogao svom poduzeću mogao bi pomoći i nama. Kod nas je malo drugačiji efekt bio. Vidi on ima, problem je ako ima previše”, smatra direktor agencije Promocija plus, Agan Begić.
