IVO LUČIĆ: Račanova šestorka, u procesu detuđmanizacije, planski je napravila zbrku s praznicima

listopad 11, 2019 maxportal
Share Button

Koji se novi državni praznici uvode u nacionalni kalendar neradnih dana? Tko je kriv za zbrku s blagdanima? Je li povratak Dana državnosti na 30. svibnja izraz volje naroda ili će neka sljedeća saborska većina rušiti tu odluku? Znači li stvarno svaki dodatni neradni dan čak milijardu kuna manji BDP?



Na ta i druga pitanja u Otvorenom Mislava Togonala govorili su Ivan Malenica, ministar uprave, Davorko Vidović, glavni tajnik SDP-a, Ivo Lučić, povjesničar te Josip Budimir, ekonomski analitičar.

Ministar Malenica je rekao kako je ideja da se do kraja godine donese zakon o blagdanima spomendanima i neradnim danima te da on stupi na snagu od 1. siječnja 2020. godine.

Davorko Vidović je naglasio da odluka da se sada ide u izmjenu blagdana je povijesno neutemeljena i politički krajnje štetna.

– Kada je 2001. Ivo Škrabalo to predložio, to je imalo svoje jasno obrazloženje. 30. svibnja nije datum koji bi se trebao zvati Danom državnosti. To je dan kada je HDZ preuzeo vlast, rekao je.

Lučić je istaknuo, kako je simbolika 30. svibnja u tome da se prekinula praksa jednog totalitarnog režima i uvodi se višestranačje.

– Onima kojima je stalo do demokracije to mora biti ozbiljan datum i ne može se to dovesti u pitanje, naglasio je Lučić.

Datum 18. studeni, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, to je jedan od onih dana koji ljudi sami obilježavaju, bez da ih itko na to usmjerava, rekao je Lučić dodajući kako imamo državu već 30 godina i znamo koji su datumi koje ljudi štuju i slave.

Vidović se osvrnuo da na novom kalendaru praznika nema 25. lipnja i da je to po njemu skandalozno, zato što su se taj dan donijela 4 ključna dokumenta za hrvatsku državu.

Ministar Malenica je istaknuo kako je 30. svibnja datum kada se dogodio prekid jednog društvenog uređenja i to je početak stvaranja nove hrvatske države, formiran je Sabor i onda su se 25. lipnja donijele važne ustavno pravne odluke.

– Da nije bilo 30. svibnja i da nije formiran višestranački Hrvatski sabor, ne bi se dalje događali ovi važni datumi za Hrvatsku. Upravo stoga smatramo da je taj datum važan za stvaranje hrvatske države, rekao je ministar.

Na pitanje što znače svi ovi neradni dani za produktivnost zemlje, Budimir je naglasio kako znače vrlo malo.

Budimir: Ispada da Grci najviše rade

– Zemlje koje su najrazvijenije i najproduktivnije imaju manje radnih sati od onih manje razvijenih. U Nizozemskoj ima 30 radnih sati tjedno, a u Grčkoj 42 sata. Ispada da Grci najviše rade, ali nisu najuspješniji ni najkonkurentniji. Puno važnije od broja radnih sati koje ljudi provedu na poslu je to koliko efektivno rade, a još je važnije od toga, kakve rezultate ostvaruju, istaknuo je.

Budimir je rekao kako se on ne opterećuje s datumima koji bi trebali biti praznici, te da je sretna nacija kojoj je to glavni problem. Smatra da je ova tema zgodna stvar da se fokus prebaci s bitnog na periferno.

– Naprednost neke nacije se očituje u onome što smatra bitnim, naglasio je.

Lučić je rekao kako su to važne stvari i kako je to nešto što konstituira naciju. To su datumi oko kojih se okupljamo i oko čega bi se trebao postići konsenzus, smatra.

– U procesu detuđmanizacije, kada je šestorka došla na vlast, oni su htjeli bitno promijeniti sadržaj i napravili su ovakvu situaciju da ljudi doista ne znaju kada je koji dan koji moramo slaviti i to je planski napravljeno, rekao je Lučić.

M. Marković/Foto:hrt

 

 

Komentari
Share Button