Državni zavod za statistiku objavio je jučer konačne rezultate Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etno-kulturalnim obilježjima stanovništva.
Najviše polemike izazvao je broj pripadnika katoličke vjere. Naime, DZS je prikazao da je katolika 78.9 posto, no u stvarnosti je broj zapravo veći i iznosi 83.2 posto piše portal Index u analizi objavljenog popisa. Piše da dvije anomalije dokazuju da nešto nije u redu
Popis stanovništva je pokazao da je u Hrvatskoj i dalje najviše rasprostranjena katolička vjera te je pripadnika prema popisu stanovništva 3.057.735, odnosno 78.97 posto. Kada se pogledaju podaci s Popisa stanovništva od prije 10 godina, jasno je da se radi o padu jer je tada katolika bilo malo više od 86 posto.
No, izgleda da brojka od 78.97 posto katolika nije točna. Naime, popis je, što se tiče pripadnosti vjerskim zajednicama i vjeroispovijesti pokazao dvije lokalne anomalije. Naime, Prema podacima Popisa stanovništva iz 2021. godine u mjestu Zmijavci ima 592 katolika, što je 35.79 posto mještana. Prema tom popisu više od 60 posto mještana je “ostalih religija”.
Prije 11 godina na popisu stanovništva iz 2011. godine bilo je 98 posto katolika. To je izazvalo čuđenje lokalnih vlasti, ali i mještana koji dvoje u točnost popisa. Naime, stanovnika u Zmijavcima je manje, no nije došlo do drastične promjene u sastavu stanovništva koja bi mogla objasniti ovu brojku.
Gotovo ista stvar je u Općini Pojezerje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gdje je prije deset godina bilo 99.29 posto katolika, sad ih je 32.03 posto.
Problem je u DZS-ovu obrascu, odnosno u dva pitanja
Uputili smo upite Državnom zavodu za statistiku još jutros, no do sada nismo dobili nikakav odgovor. Bolje sreće bili su kolege s N1 Televizije koji su dobili komentar od DZS-a. Ono što je najbitnije je kako DZS tvrdi da greške – nema.
“Pitanje o vjeri bilo je potpuno otvoreno pitanje na koje se osoba mogla slobodno izjasniti sukladno odredbama Ustava RH (članak 17.). U fazi samostalnog popisivanja, osobe su slobodno upisivale odgovor na ovo pitanje. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je ispitanik odgovorio na pitanje”, stoji u odgovoru DZS-a za N1.
Čini se da su za sve kriva dva pitanja u obrascu za popis stanovništva. Naime, pod rednim brojem 19 bilo je pitanje o vjeroispovijesti, a pod rednim brojem 20 pitanje o pripadnicima vjerskoj zajednici. Onaj tko je na 19. pitanje odgovorio da pripada kršćanima, a na 20. pitanje da pripada Katoličkoj crkvi svrstan je u – “ostale kršćane”.
I ranije se upozoravalo na taj problem
“U tablici 2. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2021. u koloni ‘Ostale religije, pokreti i svjetonazori’ uključene su i osobe koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao ‘vjernici’. U slučaju općine Zmijavci, 61,00 posto osoba izjasnilo se kao vjernici, od čega 98,22 posto osoba je na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici izjavilo da pripada Katoličkoj crkvi”, naveli su iz DZS-a.
Dok je još trajalo samopopisivanje, aktualizirano je pitanje kako ispravno odgovoriti na pitanje “vjera” ako je pripadnik Katoličke crkve. Odnosno upisati se kao rimokatolik, katolik ili nešto treće? Čini se da su se pogrešno pribrajali u ovim pitanjima pa je zapravo katolika više od 78.97 posto, što je brojka katolika koju je jučer objavio DZS.
To se može vidjeti i na stranici 12. prezentacijskog dokumenta službenih rezultata Popisa stanovništva 2021. godine. I to u fusnoti.
Katolika je više od 80 posto
“U Ostale kršćane uključeno je 96.47 posto osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao kršćani, od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87.26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi, njih 0.84 posto izjasnilo se da pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Hrvatskoj, dok se za ostale vjerske zajednice pojedinačno izjasnilo manje od 0.50 posto”, stoji na stranici 12 službenog dokumenta.
Prema tom dokumentu 186.960 ljudi izjasnilo se kao ostali kršćani, odnosno njih 4.83 posto, a od tog broja njih 96 posto pripada Katoličkoj crkvi. Ispada da je katolika 83.2 posto, piše Index.
Reagiranje DZS-a
DZS nije odgovorio na naša konkretna pitanja, no u popodnevnim satima stiglo je i posebno reagiranje Državnog zavoda za statistiku i to radi “cjelovitoga i točnog informiranja javnosti”. DZS se posebno osvrnuo na broj katolika.
“U fazi samostalnog popisivanja osobe su slobodno upisivale odgovor na pitanje o vjerskoj pripadnosti. U fazi terenskog popisivanja popisivač ni u kojem slučaju nije smio sugerirati odgovor na ovo pitanje niti komentirati odgovor, nego upisati točno onako kako je osoba odgovorila na pitanje”, stoji u reagiranju DZS-a.
Odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba izjasnila
DZS pojašnjava da se podaci o broju katolika koje je objavio Zavod odnose na osobe koje su se slobodno izjasnile kao katolici. Podaci o broju ostalih kršćana, između ostalih odgovora, uključuju i osobe koje su na pitanje o vjeri dale odgovor “kršćanin/kršćanka”.
“Budući da se na ovo pitanje osoba mogla slobodno izjasniti, odgovori su se bilježili upravo onako kako se osoba slobodno izjasnila. Podaci o vjeri se ne validiraju s drugim podacima ili s podacima iz administrativnih izvora jer bi se tako utjecalo na odgovor osobe koja se slobodno izjasnila”, stoji u obrazloženju DZS-a.
R.I. /Foto: pxll
