Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je danas na svečanoj sjednici Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu povodom obilježavanja 64. obljetnice osnutka i Dana fakulteta na kojoj je izjavio kako je, nakon trinaest godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji, potrebno kontinuirano preispitivati nacionalne interese i ekonomske koristi od tog članstva, naglasivši da Europska unija „nije i ne može biti država” te da njezina zajednička vanjska politika ne postoji.
„Hrvatska je članica EU već 13 godina i legitimno je i potrebno pitati se što imamo od tog članstva iz perspektive nacionalnog interesa koji je trajan i stalan. Treba si postavljati ta pitanja i davati odgovore ne zbog toga da bismo raspisivali referendum o izlasku iz EU jer to nije ni realno niti pametno.
Međutim, postavljati pitanja je potrebno jer u politici, posebno u državništvu, onaj tko se ne ponaša u skladu s nacionalnim interesima zaslužuje sažaljenje“, rekao je predsjednik Milanović i dodao kako on „pokušava vidjeti što je to naš nacionalni interes“.
„Je li naš interes sigurnost, to svakako, je li to gospodarski rast i koliki gospodarski rast, je li to rast društvenog standarda? To su parametri po kojima mjerimo ne da bismo zapomagali, nego da bismo se mogli orijentirati i zaključiti što dalje. Jedino nacionalni interes, ako ga shvatimo i počnemo živjeti, ima smisla u cijeloj priči o EU“, pojasnio je Predsjednik.
Osvrnuvši se na vanjsku politiku, hrvatski je Predsjednik ustvrdio da se europski akti desetljećima nisu mijenjali jer više ne postoji mehanizam za postizanje dogovora kakav je postojao u ranijim fazama integracije, započetim 1987. godine. Posljedica toga je, prema njegovim riječima, da hrvatska vanjska politika – kao i vanjska politika drugih članica – zapravo ne postoji.
„EU nije država i ne može biti država. Nije tako zamišljena. Njezina vanjska politika ne postoji. Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji, i ne samo hrvatska. Da li nas zadovoljava da u nizu pitanja šutimo i da nas na vanjskim forumima predstavljaju nekakvi bivši političari koji su na ta mjesta došli bez mandata? Treba li se tome verbalno na konceptualnoj razini suprotstaviti ili to prešutjeti i gurnuti dalje?“, zapitao je predsjednik Milanović.
Nadalje, govorio je i o aktualnom stanju globalne demokracije, povlačeći paralelu između unutarnjih sukoba u Ustavnom sudu i međunarodnih događaja, poput upada u američki Kongres te političkih zbivanja u Poljskoj, zapitavši se „s kojim pravom ti krugovi danas drže lekcije o demokraciji“?
Zato Predsjednik važnim smatra da Fakultet političkih znanosti ostane mjesto na kojem se o svjetskim odnosima i demokraciji razmišlja kritički, provokativno i bez kompleksa. „Želim da uz vas i poneka redakcija novina počne pisati i promišljati o tome kako se stvarno odvijaju svjetski odnosi: tko je stvarno dobar, tko je cinik, tko cijelo vrijeme laže, što je to demokracija. To su sve legitimna pitanja i ako krenemo, možda ne davati odgovore na njih, ali provocirati, vjerujte mi, izbjeći ćemo prave sukobe“, zaključio je predsjednik Milanović.
Osim predsjednika Milanovića na svečanoj sjednici obratili su se dekan Fakulteta političkih znanosti izv. prof. dr. sc. Dario Nikić-Čakar, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec, izaslanica predsjednika Vlade RH, ravnateljica Uprave za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Dijana Mandić i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Ivan Malenica te su dodijeljene nagrade i priznanja najuspješnijim studentima, profesorima, umirovljenim profesorima i partnerskim organizacijama.
Uz predsjednika Milanovića bila je savjetnica Predsjednika za odgoj i obrazovanje Jadranka Žarković.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je važnost društvenih znanosti u vremenu geopolitičkih izazova, nepovjerenja u institucije i problema u društvenom dijalogu.
Naglasio je da FPZG obrazuje stručnjake koji pridonose razumijevanju političkih sustava, jačanju institucija i kvalitetnijoj javnoj komunikaciji, a posebno je istaknuo ulogu novinarstva u pružanju provjerenih i točnih informacija.
Osvrnuvši se na pregovore o programskim ugovorima, rekao je da je jedan od prijedloga bio da društvene znanosti dobiju manje sredstava od STEM područja.
“Moj stav je bio, i stav uprave, da naprosto moramo sve jednako vrednovati, jer su svi važni”, poručio je Lakušić, dodavši da razvijeno gospodarstvo i demokracija ne mogu postojati bez stabilnih društvenih sustava.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec upozorila je na izazove koje umjetna inteligencija donosi znanosti i visokom obrazovanju, posebno u vrednovanju znanstvenih projekata i studentskih radova.
Dodala je da FPZG ima posebnu odgovornost u obrazovanju budućih zaposlenika javne uprave, političkih institucija, medija i civilnog društva.
FPZG planira reformu studija politologije i novinarstva
Dekan Fakulteta političkih znanosti Dario Nikić Čakar u izvješću o radu u akademskoj godini 2025./2026. najavio je reformu studijskih programa, među kojima je prelazak studija politologije s modela 4+1 na model 3+2 te sadržajna modernizacija studija novinarstva kako bi se usmjerio prema suvremenim temama medija i komunikacija.
Najavio je i nastavak rada na prijedlogu novog diplomskog studija strateškog komuniciranja.
Naglasio je i da su programski ugovori Fakultetu osigurali stabilnije financijske temelje te omogućili planiranje razvoja i kadrovske politike do 2029. godine.
Hina/foto: hrt
