Finska, koja je desetljećima vodila politiku neutralnosti, najavila je da se želi priključiti NATO-u, i to u najkraćem mogućem roku, na što je uslijedila bijesna reakcija iz Rusije. Očekuje se da će odluku o pristupanju u nedjelju donijeti i dosad neutralna Švedska.
Hoće li to biti jedna od najvećih strateških posljedica ruske invazije na Ukrajinu? Što će pristupanje tih dviju zemalja značiti za Sjevernoatlantski savez? Kako će reagirati Vladimir Putin? Hoće li to utjecati na rat u Ukrajini, javlja HRT.
Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kako su Finska i Švedska zbog povijesnih razloga zadržale neutralnost.
Međutim, već se nakon Drugog svjetskog rata i nakon kraja Hladnog rata dolazi do postepenog obnavljanja vojnih sposobnosti Finske i Švedske, razvoja njihove vojne industrije, ali i modernizacije njihovog društva i države, te shvaćanja da su određeni procesi u svijetu nepovratni u smislu pitanja koji se tiču sigurnosti.
Te države su bile suočene s brojim izazovima tijekom svog postojanja. Danska je već donijela odluku da želi pristupiti NATO savezu, a pitanje je dana kada će to učiti i Švedska.
– Finska pokazuje da se orijentirala prema Zapadu, poručio je Akrap. Ruska agresija na Ukrajinu, te aneksija Krima 2014. godine dala je dodatan vjetar u leđa finskim nastojanjima i razmišljanja oko potrebe traženja zaštite od ruskih aktivnosti. Tako misle i Šveđani.
I Finska i Švedska već su desetljećima povezane s NATO savezom. U Finskoj već nekoliko godina djeluje zajednički EU i NATO centar za borbu protiv hibridnih prijetnji, kao centar izvrsnosti iz kojeg se razvijaju modeli i načini kojima će se države članica Europske unije i NATO saveza zajednički braniti od budućih prijetnji koje dolaze iz tog spektra, a te prijetnje najviše dolaze od ruske strane.
Avdagić: Rujedinila je sve zapadne zemlje
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić naglasio je kako je Rusija prijetnja, ona se i dalje ponaša kao imperijalistička sila, odnosno nastoji glumiti što je nekada bio Sovjetski Savez.
Žele se tako vratiti na globalnu scenu, prije svega zbog svog stanovništva, a potom radi utjecaja izvan same Rusije. Ruska agresija na Ukrajinu ujedinila je sve zapadne zemlje.
Gordan Akrap i Denis Avdagić/HRT
– Dovela je do toga da one zemlje koje nisu članice osjećaju izravne prijetnje od strane Rusije, te promišljaju o tome kako dugoročno stabilizirati i riješiti svoju vlastitu sigurnost. ne samo radi građana, ne samo zbog prijetnji koji dolaze od Rusije, već zbog funkcioniranja cjelokupnog društva, prije svega gospodarstva, poručio je.
Rusija zna da NATO nije prijetnja. Avdagić je istaknuo kako Ukrajina nikada nije bila prijetnja Rusiji.
Vinković: Finska je pod velikim cyber napadima
Dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković kazao je kako Finska i Švedska već dugi niz godina surađuju s članicama NATO saveza. Obje države brinu zbog svoje sigurnosti. Finska je pod velikim cyber napadima.
Akrap je dodao kako se cijela Europa treba brinuti zbog ruske invaziju na Ukrajinu.
– Može se očekivati razmještaj određenih raketnih sustava Rusije prema granici s Finskom, no, ne može se očekivati da će Rusija postaviti neke kopnene snage, jer su ruske kopnene snage potrošene u ratu u Ukrajini. Da će Rusija pokušati nešto napraviti hoće, naglasio je Stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.
“Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović najavio je kako će tražiti da hrvatski ambasador stavi veto na ulazak Finske i Švedske u NATO savez.
Avdagić je kazao kako je Milanović napravio veliki problem sa svojom najavom o stavljanju veta, ali da on nema nekih alata da može spriječiti da te dvije države ne uđu u NATO savez. Može se dogoditi da vladajuća većina pokrene opoziv predsjednika.
Akrap je naglasio kako se nada da će i Vlada i predsjednik doći do zajedničkog dogovora i prvenstveno gledati hrvatske nacionalne interese. Vladajuća večina bi u tom slučaju mogla pokrenuti opoziv predsjednika.
R.I. /Foto: pxll
