Novi predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u razgovoru za Jutarnji list rekao je da je “Za dom spremni” nedopustiv u bilo kojoj prilici.
“Kod nas se prikazuje kao daje taj poklič nešto što je stvar ideoloških prijepora između ljevice i desnice, pa onda su jedni za ustaše, a drugi za partizane, pa je eto, normalno da nikad ne mogu postići dogovor o tome. To je sasvim pogrešno”, kaže uvodno Dobronić i nastavlja:
“Kao društvo, prije svega moramo povuci jasnu crtu između onoga je crno a što bijelo. Ne može tu biti neka fluidna razlika poput one da je u nekim uvjetima taj poklič dopušten, a u nekima nije. Stvari su jasne: pod tim su pokličem ljudi bili ubijani bez ikakvog povoda i razloga, na temelju nepojmljivih kriterija koji ne mogu i ne smiju postojati. Tu nema nikakve dvojbe. To je civilizacijsko pitanje. Ne može se civilizacija, a pravni sustav jest temelj civilizacije, zasnivati na tome da se veličanje zločina imalo tolerira”, kaže DObrovni dodajučći da nam Njemačka i Austrija mogu biti primjer:
“I u tome dijelu trebamo slijediti primjer Njemačke i Austrije. Oni su tu ideologiju na neki način uvezli u Hrvatsku, oni su se toga vrlo jasno odrekli, a mi sad lutamo bi-ne bi. Osim toga, u Ustavu jasno i glasno piše d je Republika Hrvatska nastala na temelju stečevina ZAVNOH- a. Ustavni sud je u više odluka rekao svoje, izdao i priopćenje o tome.
Pravni poredak je jedinstven, konzistentan, i stajališta Ustavnog suda moraju se poštovati. Ali čak i da nema odluka Ustavnog suda i da ne piše u Ustavu to što piše, to je civilizacijsko pitanje, nikako ideološko.
Sve stranke i svi pojedinci koji sudjeluju javnom životu, od lijevih do krajnje desnih, ne smiju imati nikakvih problema s tim da osude taj poklič kao apsolutno nedopušten.U Austriji su upravo desne stanke uvele zabra nu svih takvih pozdrava i simbola”, kazao je Dobronić
Dobronić je prošlog tjedna izabran za novog predsjednika Vrhovnog suda. Njega je danas kao kandidata predsjednika Zorana Milanovića izabrao sabor, i to nakon što je početkom rujna dobio tek četiri glasa sudaca Vrhovnog suda.
Radi se o sucu koji je pridobio simpatije javnosti kad je na suđenju za “švicarac” 2013. godine presudio u korist štediša, odnosno protiv banaka, što je zanimljivo jer je bio zaposlenik jedne banke.
Dobronić je rođen 1960. godine u Čakovcu, 1985. godine u Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon čega je volontirao na Općinskom sudu u Zagrebu, a onda se zaposlio u Zagrebačkoj banci.
Godine 1996. postaje sudac Trgovačkog suda. Dvije godine kasnije magistrirao je na području međunarodnog trgovačkog prava.
Godine 2006. bio je među kandidatima za predsjednika Visokog trgovačkog suda te je poručio kako je spreman na sve provjere svog imovinskog stanja ako postane predsjednik, pisao je tada Nacional. No, Dobronić je na kraju odustao od kandidature.
Nakon presude u slučaju “švicarac” Jutarnji je pisao kako je Dobronić poznat po tome što rado zakazuje ročišta već u 8 sati, a u sudnici se pravila pridržava do zadnjeg slova.
