Koji je smisao Povjerenstva, osim političkog prepucavanja oporbe i vladajućih, usporedili smo s dosad osnovanim Povjerenstvima. Istražno povjerenstvo za Agrokor ima devet članova i s radom počinje 30. listopada. Predsjednik je Orsat Miljenić i uskoro ćemo saznati hoće li postati prav CSI Agrokor ili će se, kao i dosadašnja, pretvoriti i impotentni debatni klub i mjesecima utvrđivati koliko konj ima zuba.
Prvo istražno povjerenstvo Sabor je osnovao u listopadu 1996. nakon što je te godine donesen zakon koji regulira njihov rad.
1. Tko je ukrao žito?
Prvo takvo povjerenstvo osnovano je 1996. i to zbog afere Pšenica. Povjerenstvo, čije je osnivanje inicirao Vladimir Šeks- Saslušalo je i 20 svjedoka iz javnog i privatnog sektora, a među njima i vlasnika Agrokora, Ivicu Todorića. Zaključeno je da su vodeći ljudi Državnog ravnateljstva lažno napuhavali zalihe žita kako bi ga bez javnog natječaja, ispod cijene, prodavali privatnim tvrtkama. Privatne tvrtke, među kojima je prednjačio Agrokor, tu su pšenicu skupo preprodavale na inozemnom tržištu.
Ustanovljen je niz nepravilnosti, došlo je do nekih smjena te je izmijenjen propis o robnim zalihama. Todorić je kasnio s plaćanjem otkupljene pšenice, pa se država morala dodatno zadužiti da bi kreditirala sjetvu. Utvrđeno je i da je Agrokor samo tijekom 1995. i 1996. izvezao 130.999 tona pšenice otkupljene iz robnih zaliha i prodao je na svjetskim tržištima za 19,8 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.
Povjerenstvo je podnijelo kaznene prijave protiv 50 osoba, što iz državnog, što iz privatnog sektora, koje su sudjelovale u tome poslu, ali Ivica Todorić i model njegova poslovanja ostali su neokrznuti.
Unatoč tome, 2002. ponovno je nestala ogromna količina pšenice i to iz silosa tvrtke Đakovština. Vlada je tada tu količinu namirila iz robnih zaliha, a ukradeno je žito završilo na policama Todorićevih dućana. Iz Agrokora su se tada pravdali da nisu znali da kupuju ukradenu pšenicu iako joj je cijena bila sumnjivo niska.
2. Istina o tajnom planu “Lisica”
Nakon prvog povjerenstva Sabor je 1998. osnovao i drugo. I njega je inicirao Vladimir Šeks. Riječ je o pokušaju raskrinkavanja navodne urote protiv HDZ-a i destabilizacije države kodnog imena plan Lisica.
Riječ je o nepotpisanom dokumentu od 11 stranica za koji su u HSLS-u tvrdili da je HDZ-ov tajni plan s ciljem razbijanja HSLS-a.
Povjerenstvo je trebalo ustanoviti postoji li uopće plan tog imena i je li HSLS tijekom 1993. i 1994. pokušao srušiti HDZ i destabilizirati državu ili je pak plan Lisica izmislio HDZ kao podvalu tadašnjoj oporbi.
Povjerenstvo na čijem je čelu također bio Vladimir Šeks, usvojilo je zaključke da je spomenuti plan dokaz kako HSLS od 1994. pokušava izazvati parlamentarnu krizu i kaos u državi. Oporbeni članovi na početku protestno sunapustili Povjerenstvo, osim HSLS-ovca Zlatka Kramarića.
3. Je li Račan kriv?
Godinu kasnije osniva se treće povjerenstvo. Ono je trebalo ustanoviti tko je kriv za oduzimanje oružja od Teritorijalne obrane Hrvatske tijekom 1990., kad su tisuće tone oružja odvezene iz vojarni na području Hrvatske nedugo prije početka Domovinskog rata. Povjerenstvo je donijelo zaključak da jeIvica Račan moralno odgovoran za to, što je, standardno, izazvalo žestoku raspravu u Saboru, tijekom koje je oporba prozvala HDZ da koristi povjerenstvo za politički igrokaz.
4. Kriminalna prodaja Večernjaka
Godine 2000. osnovano je Istražno povjerenstvo zbog prodaje Večernjeg lista. Predsjednik je bio je HSLS-ov Joško Kontić.
Večernji list prodan je 2000. godine austrijskoj Styriji po knjigovodstvenoj cijeni iz 1990. godine ( za 26 milijuna maraka) a u međuvremenu je povećao vrijednost. S Glasom koncila bio suvlasnik tiskare VEKON (večernji -koncil), posjedovao dionice VIP-a. Nakon što je Styrija preuzela Večernjak za 26 milijuna DEM par mjeseci kasnije dionice VIP-a (6 posto) prodala je za 80 milijuna DEM.
Ključne osobe u predaju Večernjaka Austrijancima bili su Stipe Mesić, Ivica Račan i Željka Antunović. Styrija je inače mala pokrajinski novina i odnos između Večernjak i Styrije, da slikovito objasnimo, bio je kao da vlasnik prigradskog kafića kupi hotel Esplanadu.
Nakon što je saborsko Istražno povjerenstva za provjeru kupoprodaje Večernjeg lista utvrdilo da u pripremi prodaje i prikupljanju ponuda nije bilo gotovo nijedne odluke u skladu sa zakonom i propisima, da je Hrvatska izgubila više desetina milijuna maraka tom prodajom, počela je javna sotonizacija Joška Kontića.
Iako nalaz Povjerenstva nije objavljen u medijima, spominjalo se da je Hrvatska oštećena za oko 550 milijuna kuna. U Sindikatu novinara Večernjeg lista spominjali su da je šteta i veća i da doseže do 700 milijuna kuna.
5. Kriminal u Viktoru Lencu
Pet godina kasnije opet je HDZ na vlasti i osniva se peto povjerenstvo i to o stečaju brodogradilišta Viktor Lenac u Rijeci. Zaključak je bio sljedeći: uspješno brodogradilište uništeno je zbog loših odluka Damira Vrhovnika, nekadašnjeg predsjednika uprave i suvlasnika brodogradilišta koji je bio blizak prijatelj SDP-ovaca Ivice Račana i Slavka Linića. Povjerenstvo nije uspjelo dokazati direktno pogodovanje Vrhovniku.
6. Jesu li Čačić i Tomčić pogodovali svojim tvrtkama
HDZ-ovci ne miruju. Godinu dana kasnije, 2006., sazivaju povjerenstvo koje bi trebalo istražiti jesu li ministar u vladi Ivice Račana Radimir Čačić i predsjednik Sabora u istom razdoblju Zlatko Tomčić, pogodovali svojim tvrtkama za vrijeme dok su bili na tim visokim dužnostima.
Za Tomčića je povjerenstvo jednoglasno odlučilo kako ne može zaključiti da je pogodovao svojoj tvrtci ‘Capital ing’. U Čačićevu slučaju članovi povjerenstva su se podijelili, pa je HDZ-ova većina usvojila zaključak da je pogodovao svojim tvrtkama, no do istog zaključka nisu stigli pravosudni organi. DORH je, naime, odbacio sumnje u Čačića zbog nedostatka dokaza.
7. Rončević i nabava kamiona za MORH
Tri godine kasnije, 2009., nakon brojnih medijskih napisa o pogodovanju jednom proizvođaču tijekom nabavke vojnih kamiona, čemu se priključio i tadašnji predsjednik RH Stjepan Mesić, osniva se povjerenstvo zbog afere Kamioni. Ono je, pak, zaključilo da HDZ-ov ministar obrane Berislav Rončević nije zloporabio položaj i ovlasti kupivši za vojsku kamione tvrtke IVECO. Neovisno o tome, USKOK je nekoliko mjeseci nakon završetka rada povjerenstva podigao optužnicu, a nepravomoćnu osuđujuću presudu Županijskog suda ukinuo je Vrhovni sud te je Rončević u ponovljenom suđenju – oslobođen krivnje.
8. Traže se krivci za kriminalnu prodaju Ine MOL-u
Povjerenstvo o prodaji Ine MOL-u osnovano je 2010. godine kako bi ispitalo sumnjive okolnosti prodaje kontrolnog paketa dionica domaćeg naftnog giganta mađarskom MOL-u.
Članovi povjerenstva ne uspijevaju se dogovoriti oko zaključka pa ih postoje dva: HDZ-ov, u kojem se tvrdi da je ugovor štetan za Inu sklopljen još 2003., za vrijeme Račana, dok oporba u izdvojenom mišljenju tvrdi da su MOL-u ključna upravljačka prava dana za vrijeme HDZ-a.
Godinu dana kasnije Državno odvjetništvo diže optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera, u kojoj ga se tereti da je za deset milijuna eura dao Mađarima veće ovlasti.
9. Povjerenstvo zbog ubojstva Stjepana Đurekovića
Krajem 2013. osnovano je istražno povjerenstvo za utvrđivanje činjenica vezanih uz ubojstvo Stjepana Đurekovića. Iako je izglasano, članovi ovog povjerenstva nisu izabrani, a zaključak je da povjerenstvo nije ni trebalo biti osnovano jer se u trenutku njegova osnivanja u Njemačkoj vodio postupak u tom slučaju.
Naime, prema zakonu, povjerenstvo prestaje s radom u trenutku kada se o tom istom pitanju pokreće sudski postupak.
10. Povjerenstvo za Imunološki zavod
Povjerenstvo o propasti Imunološkog zavoda, osnovano u ožujku ove godine, predsjednik Ivan Vilibor Sinčić, a oš nije okončalo rad. Posljednji svjedok u ovom slučaju ispitan je 12. rujna i zaključci Povjeremstva uskoro bi trebali biti predočeni javnosti.
Povjerenstva inače nemaju oparativnu moć, a utvrde li postojanje sumnje u kriminal mogu podnijeti kaznenu prijavu. U slučaju Večernjeg lista sumnje u ozbiljan kriminal dostavili su DORHU-u i MUP-u, ali nitko nije reagirao.
Vršitelj dužnosti tadašnjeg Glavnog državnog odvjetnika tada je bio manje poznati Slavko Zadnik, MUP je vodio Šime Lučin, a ravnatelj policije bio je Ranko Ostojić ( dužnost je preuzeo par mjeseci nakon nalaza Povjerenstva) i po zakonu su morali provesti istragu.
Ne, nitko nije reagirao – ni DORH ni Sabor, ni policija. Umjesto provođenja istrage mediji pod nadzorom Stipe Mesića i SDP-a opravdavali su prodaju Večernjaka, napadali saborsko Povjerenstvo i Joška Kontića osobno.
