Picula: Milanovićeva izjava je za unutarnju upotrebu, ali šteta je vanjska

29 siječnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Iako je izjava predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini prije svega sučeljavanje s premijerom Plenkovićem na domaćoj političkoj sceni, štetna je po hrvatsku vjerodostojnost na svjetskoj, ocijenio je Tonino Picula uoči odlaska u Ukrajinu s izaslanstvom Europskog parlamenta.



Hrvatski predsjednik u utorak je kazao da Ukrajini nije mjesto u NATO savezu i da je riječ o jednoj od najkorumpiranijih zemalja na svijetu te izrazio razumijevanje za argumente Moskve da štiti svoje interese uslijed širenja NATO-a.

Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković je pak jedan od najangažiranijih europskih političara u pružanju podrške Kijevu.

“Milanovićev istup čitam prije svega kao sučeljavanje na unutarnjopolitičkoj sceni: Predsjednik i premijer su već toliko u sukobu da su sad ‘svetost’ izgubile i neke teme u kojima bi se trebao sačuvati minimum državnog jedinstva poput vanjske politike”, ocijenio je hrvatski europarlamentarac u razgovoru za Hinu.

Milanović je u svom istupu početkom tjedna rekao da Hrvatska “nema ništa” sa sukobom u Ukrajini te da će, dođe li do eskalacije, povući sve “do zadnjeg vojnika”.

Picula, međutim, napominje da “nitko ovoga trenutka ne planira slanje NATO-ovih jedinica u Ukrajinu”.

“Protiv sam politike koja dovodi u pitanje vjerodostojnost Hrvatske kao članice EU i NATO-a. Milanovićevo zauzimanje proruskog stava ugrožava takvu vjerodostojnost, ali smatram i da premijer Plenković ugrožava kredibilitet Hrvatske, prije svega toleriranjem korupcije u vlastitim redovima”, zaključuje Picula.

Picula poziva predsjednika i premijera da svoje sukobe ne šire na vanjsku politiku.

“Ovu epizodu treba što prije zaključiti, a Hrvatskoj bi svakako trebala veća usuglašenost političkog vrha radi njezinog međunarodnog kredibiliteta”, kaže Picula, koji je bio ministar vanjskih poslova u vladi Ivice Račana početkom 2000-ih.

Ukrajinska kriza potvrdila slabosti EU

Kijev i zapadne zemlje pribojavaju se moguće invazije Rusije koja na granici s Ukrajinom gomila vojne postrojbe, dok Moskva odbacuje tvrdnje da priprema napad i traži pravne garancije zapada da se NATO neće širiti na istok ni postavljati raketne sustave na njezinim granicama.

Picula u nedjelju u okviru osmeročlanog izaslanstva Europskog parlamenta putuje u Ukrajinu. Tijekom posjeta će se susresti i s ukrajinskim državnim vrhom.

U Europskom parlamentu su različita politička stajališta spram ukrajinske krize, pa je tako i u ovom izaslanstvu, kaže Picula.

Naglašava da je ipak da je većinska pozicija Parlamenta solidarnost s Ukrajinom, poštovanje njezina suvereniteta i prava da bira organizacije u kojima želi biti.

Različiti pristupi država Unije u odgovoru na ukrajinsku krizu, međutim, puno se konkretnije odražavaju na političku snagu EU nego razlike među političkim skupinama u parlamentu.

“I u ovoj krizi se potvrđuje da je Europa stala negdje na pola puta u svojim integracijama, a ova druga (nerealizirana) polovica integracije je prevenira da reagira u ad hoc krizama, pogotovo kade je riječ o vanjskim šokovima”, kaže Picula i podsjeća da zbog nejedinstva EU nije efikasno odgovorio ni na financijsku krizu 2008. ni na migrantsku krizu 2015.

“Sada, s rusko-ukrajinskom krizom koja se proteže na mnoge elemente svjetske geopolitike, Europa ponovno pokazuje da je zajednica država, a ne zajednička država”, ocijenio je SDP-ov europarlamentarac i dodao da je “ova kriza još jedan poziv na buđenje i daleko više rada na integriranju zajedničke sigurnosne i obrambene politike”.

Putin želi SAD za partnera, a ne EU  

Picula upozorava da se u ukrajinskoj krizi “prelamaju daleko opsežniji geopolitički interesi”. Ruski predsjednik Vladimir Putin želi ojačati multipolaran svjetski poredak, zaobići multilateralan i u tome nastojanju zaobilazi Europske uniju.

“On o rješavanju krize želi razgovarati s Amerikancima, ali ne i s čelnicima EU, što je dio njegove strategije razdvajanja Zapada”, kaže Picula.

“S druge strane nije mu mrsko razgovarati s neposredno razgovarati s gospodarskim establišmentom EU i podsjećati ih na koristi rusko-europske suradnje.”

Putin “se ponaša kao neka vrsta postsovjetskog, ruskog Justinijana, bizantskog cara koji je u 6. stoljeću pokušao obnoviti Rimsko Carstvo, a koliko će u tome uspjeti, ovisi i o artikulaciji otpora takvoj ambiciji”, ocjenjuje.

“On svakako ne može vratiti povijest u vrijeme Jalte, ali pokušava igrati na slabosti svojih zapadnih takmaca, EU i SAD-a kako bi postavio Rusiju kao čimbenika bez kojeg se više neće moći donositi nijedna regionalna ili globalna odluka”

“U toj viziji multipolarnog svijeta, pored jake Ruske Federacije i SAD-a, ima još eventualno mjesta za Kinu ili još nekog igrača, ali ne za integriraniju Europsku uniju koja bi bila kadra donositi odluke u korist vlastitih strateških interesa”.

Picula u tom smislu ocjenjuje da bi prihvaćanje “ruskih maksimalističkih” zahtjeva da se Kijev ne pridružuje EU ili NATO-u i istočnih zemalja povuku snage NATO-a, značilo i odustajanje od europskog projekta.

“Pristati na ruske zahtjeve znači vratiti se na logiku podjele interesnih sfera. Putin želi oduzeti tu vrstu političkog subjektiviteta EU kako bi se dogovorio s ostali rivalima koje smatra sebi ravnim, prije svega SAD-om”, drži hrvatski eurozastupnik.

Picula ne prihvaća ni argument da zahtjeve Kremlja opravdava osjećaj ugroženosti zbog širenja NATO-a na istok.

“Iako ruski strahovi od invazije iz Europe imaju temelje u povijesti, na istoku Europe postoje strahovi od ruske invazije koji su jednako utemeljeni u povijesti”, podsjeća.

“Radi se o potpunoj asimetriji zahtjeva, to su zahtjevi koje jedna demokratska država ili skup demokratskih država ne mogu prihvatiti”, zaključuje Picula.


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •