Andrej plenković hrt

PLENKOVIĆ NA RADIJU: “Najgori su oni koji iz toplih soba cvrkuću da nešto nije dobro! Dajte mi dokaz!”

6 siječnja, 2021 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u emisiji Hrvatskog radija A sada Vlada” osudio je trend stvaranja nepovjerenja u javnom prostoru u pogledu reakcije i pružanja pomoći nakon potresa, apeliravši pritom na povjerenje u državu i poštivanje institucija.



Plenković, koji se netom prije početka snimanja razgovora vratio s obilaska stradalih područja, rekao je kako je njegov dojam u odnosu na prošli tjedan da su razmjeri šteta puno veći nego što se u početku činilo.

– Sad imam jedan osjećaj razmjera tih šteta koje su puno veće – izjavio je.

Istaknuo je da su nakon potresa od 6,2 stupnja po Richteru proglasili dan žalosti, u zadnja 24 sata financijske godine prije zaključavanja riznice pronašli 120 milijuna kuna interventnih mjera za županiju te poslali sve postrojbe na teren. Zahvalio je i svim građanima koji su neposredno, vlastitom inicijativom, kroz nevladine udruge, na bilo koji način dali potporu.

– Vidjeli smo jednu veliku solidarnost hrvatskog naroda i puni angažman svih službi. Ja sam to rekao danas i ponovit ću – ne možemo očekivati da na tako velikom području nekoliko sati ili nekoliko dana nakon potresa sve izgleda kao apoteka. To jednostavno nije realno, ne samo kod nas, nego bilo gdje. I tu činjenicu moramo razumjeti – poručio je Plenković.

Istaknuo je da je potpredsjednik Vlade Tomo Medved, koji je na čelu Stožera civilne zaštite zaduženog za uklanjanje posljedica razornog potresa, u Domovinskom ratu bio na Banovini te da ima veliki autoritet i jako dobar odnos sa svim akterima na području Sisačko-moslavačke županije.

Plenković je rekao da je obišao više logističkih centara te da ondje ima toliko količina vode, hrane i higijenskih potrepština da je potrebno tjedan dana i ogroman broj ljudi samo da se sortira sve što je došlo.

– Ovakav izraz srca i solidarnosti nemoguće je zaustaviti niti ga treba zaustaviti – rekao je Plenković.

Istaknuo je kako su u jednom od logističkih centara koje je posjetio i volonteri iz Slavonije.

– Pa i oni su volonteri. Dolaze s istom namjerom. Zato mi je zasmetao taj jedan, možemo slobodno reći, vrlo neuobičajen trend, a po meni u cijelosti neopravdan, nekakvog kreiranja nepovjerenja u javnom prostoru. Prema kome? Prema državi? Država će ostati – poručio je.

Upitan je i o svojoj izjavi o pokušajima demontiranja države.

– Ja zaista nakon ovog iskustva imam toliko istančane radare i filtere da mi je u tri sekunde jasno tko ima kakvu agendu i tko mi spina nekakav projekt ili nekakav dojam za koji se želi ostaviti dojam da nešto nije u redu – rekao je Plenković, dodavši da na ljudima iz Crvenog križa, HGSS-a, policije… vidi nezadovoljstvo jer u javnom prostoru postoji dojam da nešto ne rade dobro.

– Ma tko je taj koji će reći iz komfora svog naslonjača da nešto nije dobro? Temeljem čega? Temeljem kojih, čijih podataka – upitao se Plenković.

– Tko kasni i gdje kasni? Dajte mi jedan dokaz. Nek’ čitaju zakon, nek’ vide načelo postupnosti, kad se i kako proglašava katastrofa, koliko je ljudi bilo na terenu, koliko pomoći je dato. Nego se traži namjerno, eventualno nekoga negdje, u nekom možda malo zabačenijem dijelu Banovine, do koga eventualno još netko nije došao. Ili se pusti nekakva poluinformacija – rekao je Plenković, dodavši da se tome protivi zbog digniteta države i institucija, koje, kako je istaknuo, imaju svoju trajnost.

– Moramo poštovati institucije – poručio je.

Naglasio je da je Državna riznica do utorka popodne već imala uplaćenih 60 milijuna kuna, a Crveni križ skoro je došao do 35, 36 milijuna.

– Znači, dio ljudi ima povjerenja. I zato gajimo povjerenje u državu, nemojmo je rušiti. Ovo je naša država, to su naše institucije, ti ljudi tamo rade s ciljem da pomognu kome – svojim sugrađanima – rekao je Plenković.

– Sto posto sam u pravu. Nije to nikakvo netrpljenje kritike, to je analitičko praćenje o čemu se radi – dodao je.

Kad, kako i kome će novac biti distribuiran, navodi da ima više rashoda.

– Mi smo interventno dali novac županiji da podijeli gradovima i općinama. Vodimo računa – Sisačko-moslavačka županija je svojevrsna sinteza teškog socijalističkog nasljeđa, svih problema hrvatske ekonomske tranzicije, demografske devastacije, teških posljedica ratne agresije nakon Domovinskog rata, poplava i potresa, dakle nema što se tu nije dogodilo.

Sve je to, dodaje, u zadnjih 30 godina sinteza puta prema boljem. Moramo kaže, to osmisliti na način da to bude jedan ozbiljniji pokušaj revitalizacije i gospodarstva i društva i uopće recimo to tako, ekonomskog preumjeravanja.

– U toj županiji je recimo jako dobro krenula gaming industrija, dakle oni su pronašli jednu nišu, bilo da je to Sisak, bilo da je to Novska u kojoj su sjajni, u kojoj su kompetitivni i gdje su na europskoj i globalnoj razini našli jedan vid koji do tad nije postojao. I to je jedan primjer što nam je bitno i za Europsku uniju i nacionalni program oporavka i otpornosti kao ona tranša koju zovemo digitalna transformacija. To je vrlo važno, navodi.

Što se tiče sredstava, mi ćemo ih, kaže, koristiti što za obnovu, što za kupnju bitnih aspekata, bilo da su to kamp-kućice, mobilne kućice, kontejneri – dakle postoji niz konkretnih potreba ljudima.

– I to je dobro rekao potpredsjednik Milošević koji poznaje i mentalitet ljudi dolje, da oni unatoč tome što su im kuće razrušene, neće htjeti prihvatiti alternativni smještaj. Bilo je ponuda hotelskih kuća, bilo je puno opcija. Jedan dio ljudi ne napušta svoje ognjište, svoje stečevine, stoku koja tamo postoji u ruralnim krajevima. Ljudi jednostavno ne žele. I zato moramo osigurati alternativni smještaj koji nije u nesigurnoj kući od potresa, nego je blizu kuće, a ima se suhi krov nad glavom.

Kojom brzinom možemo očekivati da će kontejeri dolaziti, premijer odgovara da je nakon povratka iz Siska održan uži kabinet Vlade.

– Dakle, u Hrvatskoj navodno postoje tri kompanije koje proizvode kontejnere, oni su izvorno prazni, znači u njima treba napraviti sanitarni čvor, jednu malu kuhinjicu, grijanje, pripremiti ih za krevete… Te kompanije, koliko sam razumio ministra Ćorića, u mjesec dana mogu porizvesti nešto više od 300 tih kontejnera. U ovom trenutku nam treba oko 1000. Puno je tih malih sredina. Ja sam bio u Majskim Poljanama i nisam vidio niti jedan objekt u kojem se može ostati. A prošli smo cestom, uz nju su sve kuće. Postoji druga opcija s kamp-kućicama. Mi sad gledamo od koga možemo u kratkom roku nabaviti tu vrstu alternativnog smješaja i isporučiti ga na lice mjesta.

Hoće li inzistirati da se raščisti do kraja jesu li postavljane armature i beton u obnovi kako treba, ističe da je apsolutno za to da se to ispita.

– To je sad pitanje DORH-a, policije. Tko god treba od nadležnih tijela neka se time bavi, nama je bitno da se utvrdi istina. Ja ću podsjetiti hrvatsku javnost, sad je prošlo puno godina pa smo možda zaboravili. Hrvatska je u poslijeratnoj obnovi sagradila 156.000 stambenih objekata. Neke su bile nove, a neke su bile popravljanje oštećenih kuća, dakle za svaku od tih obnova, postoji neki projekt, izvođač, nadzor, dokumentacija mora postojati i ako postoji konkretna kuća, u dokumentima će se vidjeti što se napravilo. Tko je od nas znao da je ta situacija, da nije bilo potresa, ne biste ni vi, ni ja to znao sad – dodaje premijer.

Hoće li ova katastrofa usporiti obnovu Zagreba i hoće li biti dovoljno novca za sve – Plenković kaže – neće usporiti zagrebačku obnovu.

– To su dva paralelna procesa. Mi smo donijeli Zakon konsenzusom, to je dosta rijetko, ali ja sam na početku mandata nove vlade rekao da tu moramo okupiti sve. Ustrojen je Fond, na čelu je gospodin Vanđelić, postoji program obnove, sad idu uskoro javni natječaji za sve ono što je javno, kulturna baština, onda ima dio koji se odnosi na zdravstvo, obrazovanje, imamo dio koji se odnosi na prometnu infrastrukturu.

Sve to već možemo financirati kroz već dobivenih 683 milijuna eura dobivenih od Europskog fonda solidarnosti. Ovo sad je nova šteta, koja nema nikakve veze sa Zagrebom. Ovaj potres je bio jači, u Zagrebu je poginula jedna djevojčica za kojom žalimo. Ovdje je poginulo sedam ljudi. Izraz solidarnosti koji je došao od drugih zemalja bio je snažniji. Ljudi su vidjeli snimke i shvatili o čemu se radi.

M.M. /Foto: hrt


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •