Milan Ramljak, potpredsjednik četiriju vlada i bivši ministar pravosuđa, umro je u 80. godini, a u brzojavu sućuti premijera Andreja Plenkovića danas stoji kako je Ramljak kao profesor, znanstvenik i političar dao velik doprinos u svim područjima svojeg djelovanja na dobrobit domovine Hrvatske.
Milan Ramljak rođen je 1938. u Čitluku kod Posušja. Predavao je na zagrebačkome Pravnom fakultetu, a bio je i redoviti član Hrvatskoga diplomatskog kluba. Bio je i hrvatski veleposlanik u Austriji i Njemačkoj
Ramljak je bio je potpredsjednik Vlade od svibnja 1990. do kolovoza 1992. te od svibnja 1998. do travnja 1999., kada je obnašao i dužnost ministra pravosuđa.
Kao nestranački potpredsjednik u vladama neposredno nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, bio je zadužen za očuvanje vladavine prava u državi koja se, pritisnuta velikosrpskom agresijom, borila za osamostaljenje.
Koliko je važna bila uloga Milana Ramljaka u tim trenutcima svjedoči i podatak da je Vlada demokratskog jedinstva, koju je vodio Franjo Gregurić, u prvih 15 dana svog mandata donijela čak 79 uredbi koje su trebale omogućiti normalno funkcioniranje vlasti u teškim ratnim okolnostima.
Napisao povijesni dokument
Svi ti dokumenti prošli su kroz ruke profesora Ramljaka koji je pripremio i odluku o raskidu državnopravnih sveza Hrvatske sa SFRJ, koju je na povijesnoj sjednici Sabora u zgradi INA-e 8. listopada 1991. godine pročitao Vladimir Šeks.
– Profesor Milan Ramljak bio je istinski hrvatski domoljub i vrhunski profesionalac, koji se u najtežim trenutcima rata i agresije borio za pravnu državu i nikada nije popuštao nikakvim pritiscima. Napustio nas je čovjek koji je doista puno dao za Hrvatsku – prisjetio se Mate Granić, koji je s Milanom Ramljakom bio u Gregurićevoj i u vladi Zlatka Mateše.
U Matešinoj vladi Milan Ramljak obnašao je i dužnost ministra pravosuđa, koju je, po vlastitom svjedočenju, prihvatio “iz osjećaja odgovornosti i sa željom i nadom da će pripomoći u daljnjoj izgradnji Hrvatske kao moderne, pravne i demokratske države”.
S ministarske funkcije povukao se nakon manje od godine dana, nezadovoljan kadroviranjem u sudstvu.
Napuštanje Matešine vlade nije bila zadnja ostavka Milana Ramljaka. Isto je postupio i 2002., kada se nakon godinu i pol povukao s mjesta veleposlanika u Njemačkoj, nezadovoljan politikom tadašnjeg ministra vanjskih poslova Tonina Picule.
Za Milana Ramljaka njegovi će suradnici reći da je, iako tih i samozatajan, uvijek bio svoj, a jesen života proveo je u anonimnosti u rodnoj Hercegovini, obrađujući vrt i planinareći.
– Ponekad mi se čini da je Milan razočaran poslijeratnim tijekom i načinom demokratskih promjena u nas, u kojima je postupno nestajalo žara i iskrenosti u političkom djelovanju. Istina je da to Milan Ramljak nikada i ni u jednoj prilici nije rekao, ali ga ta njegova istina tjera u ilegalu, u njegovu Hercegovinu, gdje se prihvatio motike, obrađivanja, te se vratio zemlji, koja nikog ne ostavlja na cjedilu – napisao je u o Milanu Ramljaku Franjo Gregurić u knjizi Vlada demokratskog jedinstva
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je sućut obitelji Milana Ramljaka ističući kako je sa žalošću primio vijest o smrti uglednoga i osobno mu dragog profesora.
“Ugledan i osobno mi drag profesor Pravnoga fakulteta, znanstvenik i političar dao je velik doprinos u svim područjima svojeg djelovanja na dobrobit domovine Hrvatske.
U javnosti će gospodin Milan Ramljak ostati osobito upamćen po sudjelovanju u radu nekoliko hrvatskih vlada na dužnosti potpredsjednika Vlade i ministra pravosuđa te kao veleposlanik. U ovim tužnim trenucima za Vašu obitelj, molim Vas da primite izraze duboke i iskrene sućuti u moje osobno ime i u ime Vlade RH”, napisao je premijer u brzojavu sućuti.
M. Marković/Foto:cropix
