Projekt od 1,8 milijardi kn tvrtke iz Posušja razlog je uhićenja Josipe Rimac i šefa Hrvatskih šuma

svibanj 29, 2020 maxportal
Share Button

Predsjednik uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić i državna tajnica Ministarstva uprave te bivša kninska gradonačelnica, Josipa Rimac uhićeni su zbog projekta gradnje vjetroparka u općini Ervenik nedaleko od Knina. Što je točno sporno za Uskok u tom poslu još nije poznato.



Vjetropark službenog naziva Krš-Pađene, druga je najveća investicija u Hrvatskoj nakon Pelješkog mosta, vrijedna 1,8 milijardi kuna.

Osim Josipe Rimac i Krunoslava Jakupčića istragom je obuhvaćeno još nekoliko osoba iz državnih tijela i agencija. Privedena je pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac, tajnica u kabinetu ministrice poljoprivrede Ružica Njavro, načelnica Gračaca Nataša Trubić, a istragom je, navodno, obuhvaćen i predsjednik upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković, i to zbog sumnje u zloporabu položaja i trgovanje utjecajem. Uhićen je i šef splitske direkcije Hrvatskih šuma Ivan Melvan.

U istrazi se kao osumnjičenici spominju i kninski gradski vijećnik Marinko Tokmačija, te poduzetnici Milenko Bašić i Dragan Stipić, povezani s tvrtkom Lager Bašić, Ante Sladić iz Šibenika, Josip Ravlić i Nikola Lapčić.

Iza investicije kod Knina stoji grupacija Lager iz Posušja u vlasništvu Milenka Bašića, jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u BiH. Projekt vodi Lagerova hrvatska podružnica, tvrtka C.E.M.P sa sjedištem u Donjem Stupniku pored Zagreba.

Prema informacijama tportala istražitelji Uskoka provode istragu u prostorijama C.E.M.P-a i češljaju dokumentaciju. Uprava C.E.M.P, je najavila da će se o svemu oglasiti priopćenjem za javnost.

Osim projekta Krš-Pađene Lager u Hrvatskoj razvija projekt vjetroelektrane Žujino polje snage 80MW na potezu između Knina i Gračaca.

Bašićeva kompanija regionalni je lider u prodaji građevinskih strojeva i rudarske opreme te je generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih strojeva (Hyundai, Terex, Tesab itd.). Ima više od 300 zaposlenih,  uz zemlje bivše Jugoslavije posluje u Albaniji i Švicarskoj.

Godišnji prihodi Lagera kreću se oko 65 milijuna eura (oko 500 milijuna kuna). Zadnjih godina snažno ulaže u rudarstvo, kamenolome i obnovljive izvore energije, a u Ljubuškom ima tvornicu za proizvodnju prikolica i poluprikolica za transport specijalnih tereta.

Krajem 2017. Lager je potpisao i sporazum o realizaciji projekta termoelektrane u BiH, vrijedan preko 500 milijuna eura.

Tvrtka iz Posušja su do tad u Krš-Pađene investirali oko 120 milijuna eura vlastitih sredstava, bez uključivanja banaka, što je bilo preko 50 posto ukupne investicije. Očekivali su podršku Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) te da im se odobri kredit od preostalih 118 milijuna eura kako bi dovršili projekt.

Neslužbeno se doznaje da je HBOR tvrki C.E.M.P tijekom prošle godine odobrio kredit u iznosu od 590 milijuna kuna (80 milijuna eura).

Pišući u ovoj temi Jutarnji list je u travnju prošle godine objavio da je Milenko Bašića na devetom mjestu  deveto mjesto najbogatijih Hrvata u BiH, u Hrvatskoj poslovno  prisutan od 2002. godine kada je njegova hrvatska tvrtka Lager Bašić od Grada Zagreba kao vlasnika Robnih terminala kupila 165 tisuća četvornih metara skladišno-manipulativnog prostora u Karlovcu, u sklopu kojega se nalazila i Ispostava Carinarnice Zagreb.

– Na početku se govorilo da je Bašiću pomogla hercegovačka veza BandićKikaš, a poslije je sve išlo tako dobro da smo svi na to zaboravili. Preuzeli su i 14 zaposlenika, a širenjem poslova već 2006. godine Lager Bašić zapošljavao je oko 50 ljudi raznih struka, na čelu s direktorom Željkom Vranjkovićem, vlasnikovim rođakom – priča bivši Bašićev zaposlenik iz Karlovca.

Kompanija Lager, osim u Karlovcu, u Hrvatskoj poslovne prostore ima u Donjem Stupniku.

Vjetroelektrane su u EU postale velik i unosan biznis kada je postavljen cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine. Trećina novih elektrana u Europi su vjetroelektrane, koje su pretekle hidroelektrane i tako postale treći najveći izvor električne energije u EU. U vjetroelektrane u EU samo u 2015. godini investirano je 26,4 milijarde eura privatnog kapitala.

Tvrtka Lager Bašić u posao s najvećim vjetroparkom u Europi ušla je u veljači 2012. godine kada je od austrijskih tvrtki Bewag i Verbunt kupila energetsku tvrtku CEMP koju je 2003. utemeljila Austrija s namjerom da se upusti u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora na području Mediterana i Panonije.

– Preuzimanjem tvrtke CEMP Lager Bašić preuzeo je četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji. Osim vjetroparka Krš-Pađene, riječ je bila o projektima vjetroelektrana Žujino polje između Knina i Gračaca, Vučje polje iznad Peruče i Ravno na Dinari, čija je ukupna vrijednost bila veća od 4,5 milijardi kuna ili 600 milijuna eura – otkriva poznavatelj biznisa s obnovljivim izvorima energije.

Objašnjava kako je Milenko Bašić svoju poslovnu računicu temeljio na Nacionalnoj energetskoj strategiji kojom je do 2020. godine Hrvatska trebala osigurati najmanje 20 posto potrošnje električne energije iz obnovljivih izvora, a HEP je imao obvezu prihvatiti u elektroenergetski sustav 1200 megavata iz tih izvora.

No, Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. tadašnjeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, Vlada Zorana Milanovića u listopadu 2013. godine kvote je smanjila sa 1200 na 400 megavata, pozivajući se da je to ograničenje propisala studija Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iz 2007. godine. Vrdoljakov akcijski plan, koji je usvojila Milanovićeva Vlada, znatno je naštetio poslovnim planovima Bašićeve grupacije.

Radimir Čačić, bivši potpredsjednik Vlade Zorana Milanovića, za Jutarnji je list u listopadu 2016. iznio teške optužbe kako je Milanovićeva Vlada, nakon što je otišao u zatvor zbog prometne nesreće i zamijenio ga je Vrdoljak, u poslovima s vjetroelektranama oštetila državu za 910 milijuna kuna.

Čačić je otkrio kako je ugovor s tvrtkom CEMP potpisan krajem prosinca 2013. godine, 24 sata prije nego što će početi vrijediti nova tarifa od 53 umjesto dotadašnje 71 kune po kilovatsatu. To je tvrtki CEMP osiguralo 65 milijuna kuna više svake od sljedećih 14 godina na koliko je ugovor potpisan. Čačić je otkrio i da se otkup vjetroenergije od planiranih 400 megavata time povećao na, prema njegovu mišljenju neodrživih, 744 megavata.

Na posljednjoj saborskoj sjednici u mandatu Milanovićeve Vlade 17. rujna 2015. po hitnom postupku u proceduri našao prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije, kojim je kvota za prihvat vjetroelektrana u elektroenergetski sustav znatno povećana.

– Ovih su se dana u javnosti pojavile informacije da ovim prijedlogom zakona Vlada pogoduje određenim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade. U tom se kontekstu posebice spominje tvrtka CEMP – izjavila je tadašnja zastupnica ORaH-a Mirela Holy.

U kakvoj su vezi bili Milenko Bašić i vrh Milanovićeve Vlade, na što je u saborskoj raspravi upozorila Mirela Holy, Jutarnji list otkrio je početkom 2016. godine.

Milenko Bašić je stariji brat Ivana Inje Bašića koji je 2009. godine postao blizak prijatelj i poslovni partner Kreše Milanovića, brata tadašnjeg predsjednika SDP-a i budućeg premijera Zorana Milanovića. Inja Bašić je životnim stilom bio blizak Kreši Milanoviću jer su obojica voljeli društvo i noćne izlaske.

Što se posla tiče, tvrtka Modestus Kreše Milanovića i njegova partnera u Dubrovniku je kupila zemljište te za gradnju stambeno-poslovnog kompleksa 2007. godine u švicarskoj banci LHB Internationale Handelsbank AG dobila kredit od 32,7 milijuna kuna za koji je mlađi brat Milanović pod hipoteku stavio roditeljski stan u Zagrebu.

Nakon početka krize 2008. građevinski biznis je stao, tvrtka Modestus našla se u velikim financijskim problemima, a udjele je od Milanovića i njegova partnera preuzeo Ivan Inja Bašić sa 1,6 milijuna kuna i 4,6 milijuna kuna na ime M. Đ. iz Posušja, “čovjeka od njegova povjerenja”. Tada je skinuta hipoteka sa stana roditelja braće Milanović, Stipe i Đurđice. Posao je, ispričao je Inja Bašić 2016. godine, poslije propao i on nije uspio vratiti uloženi novac.

Inja Bašić službeno se bavi nabavom luksuznih automobila u Hrvatskoj i inozemstvu, a u urbanu legendu ušlo je kako je prije 15-ak godina u jednoj pošiljci za Kuvajt isporučio čak tri tisuće automobila sumnjiva porijekla te da je crnogorska policija godinama vozila “njegove” automobile.

DORH je 2016. godine oduzeo sve ugovore Ministarstva gospodarstva kojima su dodijeljena sredstva investitorima u vjetroelektrane, a tadašnji Mostov ministar gospodarstva Tomislav Panenić prozivao je svojeg prethodnika Ivana Vrdoljaka zbog pogodovanja te je poseban akcent stavljen na ugovor za najveću vjetroelektranu Krš-Pađene. Ministarstvo zaštite okoliša, kojemu je na čelu bio Mostov Slaven Dobrović, u ožujku 2016. godine izdalo je naredbu da tvrtka CEMP mora napraviti studiju utjecaja na okoliš, za što je bilo potrebno oko godinu dana.

No, krajem srpnja 2016. godine isto je Ministarstvo, na čije je čelo tada došao HDZ-ov Tomislav Ćorić, poništilo to rješenje, a tvrtka CEMP je oslobođena obveze izrade studije. Zato su u to vrijeme iz Mosta govorili o HDZ-ovu pogodovanju hercegovačkom poduzetniku na uštrb građana.

Padjene, 260419. Gradiliste Vjetroelektrane Krs Padjene prostire se kroz podrucje opcine Ervenik i grada Knina. Vjetroelektrana ukupne snage 142 MW bit ce najveca do sada u Hrvatskoj, prostire se na 20-ak km2 a elektricna energija proizvodit ce se putem 48 vjetroagregata. Foto: Tom Dubravec/ CROPIX

“Novim rješenjem ide se na ruku investitoru u vjetroelektrane Krš-Pađene koji će od hrvatskih građana dobiti više od 4,5 milijardi kuna poticaja”, pisali su Mostovci u svojim priopćenjima.

Plenkovićeva je Vlada u rujnu 2017. godine donijela odluku o poskupljenju električne energije svim građanima zbog povećanja nameta za obnovljive izvore energije, a najveći dio povećane naknade, oko 300 milijuna kuna više, pripao je investitorima u vjetroelektrane. Iz Mosta su ponovno konstatirali kako će se dizanjem naknade za obnovljive izvore energije od građana godišnje prikupiti ukupno milijardu kuna, od kojih će najveći dio otići upravo za projekt vjetroelektrana Krš-Pađene.

S druge strane, iz Bašićeve kompanije Lager ističu kako će proizvodnja električne energije iz vjetroelektrane Krš-Pađene biti poticana sa 71 lipom po kilovatu, što je najniža cijena od gotovo dvije tisuće dosad sklopljenih ugovora s Hrvatskim operatorom tržišne energije (HROTE).

Na priče o pogodovanju i HDZ-ove Plenkovićeve i SDP-ove Milanovićeve vlade projektu Krš-Pađene i njegovu vlasniku Milenku Bašiću iz Lagera poručuju: “Sve su to izmišljotine!”

– Ako se nešto razvija 16 godina, a od toga guramo projekt punih šest godina, kako netko može reći da nam se išlo u korist? Ako je to pomaganje, onda bolje da nam nisu pomagali – komentiraju u Lageru.

– Iskusni posuški biznismen je, unatoč sporoj hrvatskoj birokraciji, svoj projekt kod Knina uspješno razvijao i lobirao posljednjih šest godina tijekom kojih su se izmijenile tri vlade, a u tom vremenu očito je bio primoran odustati od tri ostala projekta u Dalmaciji koja je kupio s tvrtkom CERP: vjetroelektrana Žujino polje, Vučje polje i Ravno, ukupno vrijednih oko 370 milijuna eura. Ni on, ni njegovi ljudi o tome nikad nisu govorili u javnosti pa se može steći dojam kako je Milenko Bašić bio primoran žrtvovati ta tri projekta da bi ostvario projekt Krš-Pađene – komentira poznavatelj biznisa s obnovljivim izvorima energije.

Na kamenitoj visoravni površine 21 kvadratni kilometar prva lopata vjetroparka Krš-Pađene zabijena je krajem ljeta 2018. godine. Probili su oko 42 kilometra pristupnih putova i postavili toliko srednjonaponskih kabela, a krajem siječnja 2019. oko 200 zaposlenika počelo je s postavljanjem 48 vjetroturbina na stupovima visokim 134 metra. U temelj svake vjetroturbine ide 570 kubika betona te 90 tona armaturnog i nosivog čelika. Vrh elipse na 200 je metara visine pa su to najveće vjetroturbine u Hrvatskoj.

Vjetroturbine postavlja golema žuta dizalica od oko 1150 tona, najmoderniji stroj takve vrste čija je cijena oko 50 milijuna kuna. Skupocjeni radni strojevi, veliki poput obiteljske kuće, Bašićeva su najveća prednost u ovom poslu jer ih njegov Lager godinama prodaje i servisira u cijeloj regiji.

Do sredine ožujka postavili su sedam vjetroturbina snage 20 megavata, a plan je da do početka jeseni proradi svih 48 vjetroturbina kako bi nakon probnog rada vjetropark počeo raditi do kraja godine.

Stupove i ostalu opremu za vjetroelektrane uvoze iz Njemačke preko luka Zadar i Ploče jer Milenko Bašić nije uspio u Kistanju pokrenuti proizvodnju stupova za vjetroelektrane i zaposliti 250 ljudi, iako je u tu svrhu preko tvrtke CEMP 2014. godine od zagrebačkog poduzetnika Petra Pripuza kupio nekadašnje postrojenje TVIK u Kistanju. Iz Lagera komentiraju da do toga nije došlo zbog sporosti hrvatske administracije i stečaja Viadukta koji im je trebao biti partner u tom poslu.

Istodobno uz gradnju vjetroparka Krš-Pađene grupacija Lager priprema gradnju vjetroelektrane Gradina pokraj Tomislavgrada u BiH, snage 42 megavata. Milenku Bašiću, doznajemo, sada je cilj da njegova kompanija postane regionalni lider u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora, ali i u logistici, montaži i transportu opreme za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.  Zato je nedavno za 13 milijuna eura kupio najmoderniju opremu za transport i podizanje.

U Uskokovoj akciji Josipu Rimac sumnjiči se da je kao državna tajnica koristila svoj utjecaj te tako od raznih državnih tijela i tvrtki ishodila izdavanje određenih dozvola i suglasnosti mimo propisa. Stoga je istražitelji terete za kazneno djelo trgovanja utjecajem, ali i za primanje mita, jer joj se inkriminira da je za svoje “usluge” od pojedinih poduzetnika uzimala novac.

Prema neslužbenim informacijama Josipi Rimac utjecala na predsjednika uprave Hrvatskih šuma da izda određene suglasnosti tvrtki CEMP, koja ima četiri velika razvojna projekta obnovljivih izvora energije u Dalmaciji, između ostalih i vjetropark Krš-Pađene između Knina i Gračaca.

Neslužbena je informacija i da je osumnjičen i Milenko Bašića i njegov suradnik Dragan Stipić, a po istim izvorima oni se nalaze u susjednoj BiH te su trenutno nedostupni hrvatskim istražiteljima.

M. Marković/Foto:cropix

 

 

Komentari
Share Button